Brzina i obuhvat sadašnjeg globalnog zatopljenja premašuje slične događaje u proteklih 2000 godina, navode znanstvenici i njihovi radovi trebaju razuvjeriti i najtvrdokornije klimatoskeptike.

U vrijeme kada velik dio Europe stenje pod naglim promjenama vremena, dvije različite studije analiziraju klimatska kretanja u proteklih 2000 godina našeg planeta.

Znanstvenici su se koristili podacima o temperaturama prikupljenima iz gotovo 700 indikatora, kao što su godovi drveta, uzorci ledene jezgre, sedimenti jezera i koralja te moderni termometri.

Prva studija objavljena u časopisu Nature ističe da je prvo "malo ledeno doba" nastupilo između 1300. i 1850. godine bilo geografski ograničeno, pa ako je zima 'vladala' tijekom više stoljeća Europom i Sjedinjenim Državama, nije zahvatila čitav planet.

"Kada se vratimo u prošlost, nailazimo na regionalne fenomene, ali nijednom na globalni", objašnjava Nathan Steiger sa Sveučilišta Columbia u New Yorku.

"Međutim danas, globalno zatopljenje je upravo to - globalno. Zahvatilo je 98 posto planeta nakon industrijske revolucije", ističe Steiger.

Druga studija objavljena u časopisu Nature Geoscience, promatrala je prosjek temperaturnih razlika u kratkim vremenskim radzobljima, svako od njih od samo nekoliko desetleća.

Njihovi su zaključci jasni: ni u jednom trenutku od početka naše ere temperature nisu rasle takvom brzinom ni tako redovito kao od kraja 20. stoljeća. Dakle, otkako su nakon rata proizvodnja (na pogon fosilnih goriva) i potrošnja tih goriva dosegnuli neviđene razine.

Taj rezultat govori "o izvanrednom karakteru sadašnje promjene klime", objašnjava Raphael Neukom sa Sveučilišta u Bernu u Švicarskoj.

Ove studije "trebale bi napokon 'začepiti' usta klimatoskepticima koji tvrde da je nedavno globalno zagrijavanje tek jedan u nizu prirodnih klimatskih ciklusa", ističe Mark Maslin sa Sveučilišta College u Londonu komentirajući te dvije studije.