Švicarski glečeri su u razdoblju između 1931. i 2016. izgubili oko 50% svog obujma. To se može pročitati u jednoj novoj studiji koju su izradili znanstvenici sveučilišta ETH Zürich i Švicarske državne istraživačke ustanove za šume, snijeg i krajobraze. Studija je objavljena u stručnom magazinu "The Cryosphere".

„Značajan" gubitak leda

Stručnjaci su usporedili više od 20.000 povijesnih snimaka s aktualnim mjerenjima. „Ako znamo površinu nekog glečera u dva različita vremenska trenutka, onda mi preko toga možemo izračunati razliku u volumenu", objašnjava glavni autor studije Erik Schytt Mannerfelt. "Naša usporedba između 1931. i 2016. jasno pokazuje da je u tom vremenskom razdoblju došlo do značajnog gubitka leda", objašnjava njegov kolega Daniel Farinotti.

Od 2016. se nestajanje leda dodatno ubrzava, sudeći po podacima Glamosa, mreže za mjerenje glečera. Po tim podacima je volumen u proteklih šest godina smanjen za dodatnih 12 posto.

Zbog čega se tope glečeri?

No, nisu svi glečeri podjednako pogođeni. "U kojoj mjeri će se obujam smanjiti ovisi uglavnom o tri faktora: najprije o nadmorskoj visini na kojoj se glečeri nalaze, o tome koliko je ravna površina na kojoj se nalazi kraj nekog glečera, i o tome u kojoj mjeri je glečer pokriven šutom", tvrdi ETH. U 20-im i 80-im godinama prošlog stoljeća masa nekih glečera je dijelom i porasla.

„Čak i ako se dogodilo da je u kraćim vremenskim razdobljima zabilježen porast mase, svejedno je važno da pripazimo na kompletnu situaciju", naglašava Farinotti.

I glečeri u Italiji su u posljednje vrijeme izgubili znatan dio površine. Glečer Indren samo se u prošloj godini povukao za 40 metara, u protekle dvije godine za više od 60 metara, piše list "La Repubblica" pozivajući se na navode Talijanskog glaciološkog odbora. Topljenje glečera takvih razmjera nije zabilježeno u proteklih 50 godina, tvrdi se.