Glazbeni sektor podupire dva milijuna radnih mjesta i pridonosi gospodarstvu u iznosu od 81,9 milijardi eura godišnje u 27 država članica EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva (EU28), navodi se u Ekonomskom utjecaju glazbe u Europi, detaljnoj studiji Oxford Economicsa koju je naručio IFPI (Svjetska diskografska organizacija).

U studiji, koristeći podatke iz 2018., utvrđeno je da godišnji gospodarski doprinos glazbe EU 28 uključuje:

• Potporu za dva milijuna radnih mjesta;
• Doprinos 81,9 milijardi eura bruto dodane vrijednosti BDP-u; i
• Izvoz robe i usluga u vrijednosti od 9,7 milijardi eura u zemlje izvan EU28.

Frances Moore, izvršna direktorica IFPI-ja, izjavila je: "Glazba je suštinski dio Europe, njezina identiteta i kulture. Vrijednost glazbe je na mnoge načine neprocjenjiva, oduševljava nas i liječi. Čak i pored toga, kao što pokazuje prvo takvo izvješće Oxford Economicsa, glazba daje ključan gospodarski doprinos Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu - podržava i stvara radna mjesta, poticajno utječe na bruto domaći proizvod i iznos plaćenog poreza te potiče izvoz.

"U središtu tog doprinosa je 7400 diskografskih kuća EU-a. Osim što zapošljavaju gotovo 45 000 ljudi diljem EU-a, znatno ulažu u druge dijelove glazbenog sektora i daju velik doprinos europskom izvozu."

''Da bi bitan doprinos glazbe Europi bio dugoročno održiv, pravična naknada mora se vratiti onima koji stvaraju i ulažu u glazbu. Kako bi se to omogućilo, sektoru je potrebno pravično pravno i političko okruženje u Europi, a mi nastavljamo surađivati s tvorcima politika kako bismo to postigli."

Pete Collings, direktor savjetovanja o ekonomskom utjecaju u Oxford Economicsu, izjavio je: "Istražujući kako glazbeni sektor komunicira s ostatkom gospodarstva, naša studija mapira kako potiče gospodarsku aktivnost, podržava radna mjesta i ostvaruje prihode od poreza u cijeloj Europi. Pritom ističemo kako glazbeni sektor - ekosustav velikih i malih poduzeća koja poduzimaju širok raspon aktivnosti - izravno čini znatan doprinos europskom gospodarstvu, usporediv s cjelokupnim gospodarstvima nekoliko država članica.''

Ekonomski učinak glazbe u Europi također ispituje ukupan učinak glazbenog sektora na zapošljavanje, utvrdivši da je podržao dva milijuna radnih mjesta u EU28, što znači da je o njemu ovisio jedan od svakih 119 radnih mjesta.

Istraživanje je također pokazalo da je europski izvoz glazbe (uključujući izvoz iz Ujedinjenog Kraljevstva) ostvario 9,7 milijardi eura prihoda, od čega su diskografske kuće, glazbeni izdavači i usluge audio streaminga ostvarili gotovo polovicu (4,7 milijardi eura).

Glazbeni sektor također je imao ključnu ulogu u stvaranju prihoda od poreza, podupirući 31 milijardu eura poreznih primitaka u 28 država članica EU-a u 2018. To je bilo ekvivalentno 19,4 % cjelokupnog proračuna EU-a u istoj godini.

Predsjednik Hrvatske diskografske udruge (HDU), Želimir Babogredac ovom je prilikom izjavio: „I ova studija pokazuje koliko je glazba važna, ne samo u onom kulturnom i kreativnom smislu, već i u gospodarstvu. Kao nositelji glazbene industrije u Republici Hrvatskoj i dalje ćemo, u suradnji sa svim dionicima glazbenog sektora, raditi na postizanju što boljih rezultata s ciljem daljnjeg razvoja domaće glazbene industrije."

Za potrebe ove studije "glazbeni sektor" definira se kao obuhvaćanje sljedećih subjekata i segmenata, u skladu s metodologijom WIPO Vodiča: diskografske kuće; glazbeni izdavači; studiji za snimanje; autori; izvođači; menadžment umjetnika; organizacije za kolektivno upravljanje pravima; glazbeni radio; glazbena televiziju; digitalne glazbene usluge; maloprodaja fizičke glazbe; produkcija glazbenih događanja uživo; koncertni prostori; touring usluge; proizvodnja i maloprodaja glazbenih instrumenata i glazbene opreme; glazbeni merchandising; i profesori glazbe.