Zima nas je okovala ovih dana, tako da samo najhrabriji izlaze van na dulje vrijeme, a nije baš da nam je stalno zabavno doma... sve u svemu, atmosfera podgrijana pandemijom je sigurno loše.

No, kada je već tako, imamo dobru ideju - pustite neku glazbu u pozadini, a ne bi bilo loše ni da se sasvim prepustite nekim dragim stvarima...

Recimo, nije li to sjajno kako, dok pretražujete svoju kolekciju glazbe, slušanje neke pjesme može snažno utjecati na vaše raspoloženje? Jedna vas digne i oraspoloži, dok vas neka druga može trenutno ubaciti u sjetno raspoloženje i tužna sjećanja. Zašto se to događa?

"Jednom kad se uspostavi emocionalna veza s glazbom, naše su neurološke reakcije trenutne", potvrđuje dr. Concetta Tomaino, direktorica Instituta za glazbu i neurološke funkcije iz New Yorka. "Naš mozak stvara uvjetovane reflekse na neke situacije koje se ponavljaju pri slušanju glazbe".

Sjećanja su ključ

Veze koje imate prema određenim pjesmama oslobađaju kemijske spojeve u mozgu koji nas čine raspoloženima, kao što su dopamin i serotonin, iste one koji se oslobađaju korištenjem droga poput kokaina ili ekstazija, uzrokujući navalu adrenalina i osjećaj euforije.

Događaju se i hormonalne reakcije: "Vaš mozak oslobađa "hormon maženja" oksitocin, koji daje osjećaj ljubavi i povjerenja", tvrdi još jedan liječnik, dr. Michael De Georgia, direktor odjela Glazbe i medicine u sveučilišnom medicinskom centru Hospitals Case.

A kao i kod svake situacije koja ima veze s psihologijom, i mama dolazi u priču. Maegan Morrow, glazbeni terapeut u TIRR Memorial Hermann Rehabilitation Hospital u Houstonu vjeruje da naša povezanost s glazbom dolazi od načina na koji smo bili odgajani - "nečiji vas glas može natjerati na prisjećanje na majčine uspavanke, ili na bend koji ste slušali dok ste bili novorođenče", kaže Morrow.

Glazba je također bitna

Struktura pjesme također ima utjecaja, kaže dr. Tomaino, jer sve što je brže od normalnog tempa hoda daje nam osjećaj dodatne energije. No, ključ za stvaranje pjesme koja podiže raspoloženje je u ritmu koji treba odgovarati ritmu udaraca našeg srca, u prosjeku 60 do 80 udaraca u minuti, tvrdi dr. De Georgia.

Sve ispod 60 udaraca u minuti je istovremeno tužno i opuštajuće, dok je sve preko 80 udaraca u minuti ili energizirajuće ili uznemirujuće. "Rock glazba može vas ubaciti u euforično raspoloženje, no ako ima frekvenciju bitno višu od frekvencije udaraca srca, tjera vaš mozak na ispuštanje hormona stresa", objašnjava dr. De Georgia.

Dr. Morrow objašnjava ritam kao vanjsku energiju s kojom se naše tijelo nastoji uskladiti. "Naša su tijela ritmična; naši koraci, udarci našeg srca, naš ritam disanja. Ritam donosi strukturu okolini, i tijelo se tada ponaša kao oscilator koji se nastoji uskladiti s ritmom kako bi se uklopio u tu strukturu", kaže dr. Morrow.

Najveselije pjesme

Osjećaji sreće su snažno povezani s ljestvicama. "Molovi se često povezuju s depresijom i tugom, dok se durovi povezuju s osjećajem sreće", kaže dr. De Georgia. Također, viši zvukovi smatraju se umirujućima. No, ponekad se sve svodi na vaš odnos prema pjesmi. "Kada znamo strukturu pjesme, osjećamo se sigurno", kaže De Georgia. "Briljantni glazbenici poput Mozarta ili Beatlesa uspijevali su složiti svoje pjesme točno na granicama "zone sigurnosti", što ih je činilo jedinstvenima", dodaje. Stoga, ne bojte se zimskog bluesa, stiže sunce!