Sudac zagrebačkog Županijskog suda Željko Horvatović kazao je danas, obrazlažući osuđujuću nepravomoćnu presudu u slučajevima "garaža" i "selotejp", da Branimir Glavaš nije osuđen u politički motiviranom procesu te je najavio da će od Hrvatskog sabora tražiti skidanje zastupničkog imuniteta, zbog kojega Glavaš, unatoč visini zatvorske kazne, ne može biti pritvoren po sili zakona.

"Da se radi o politički motiviranom procesu postupak bi trajao nekoliko mjeseci i ne bi se mučili oko izvođenja tolikog broja dokaza", kazao je Hrvatović, podsjećajući da je na glavnoj raspravi ispitano ukupno 120 svjedoka.

Neprihvatljivim je ocijenio Glavaševe tvrdnje da ga je krunski svjedok Krunoslav Fehir lažno teretio jer nema naznake za to niti da je svjedočio radi "osobnih probitaka".

Fehirov iskaz sudac je naveo kao jedan od glavnih dokaza u slučaju "garaža" u kojem se Glavaša tereti da je kao šef osječkog Sekretarijata za narodnu obranu odgovoran za zlostavljanje i ubojstvo dvojice srpskih civila Čedomira Vučkovića i Đorđa Petrovića.

U slučaju "garaža" nedvojbeno je dokazano i da je Glavaš imao zapovjedne ovlasti i prije nego što je službeno postao zapovjednik obrane Osijeka. U mnogim intervjuima i knjigama bio je označen kao središnju figuru obrane grada sa svojih 300 do 400 naoružanih ljudi i kao okosnica buduće Hrvatske vojske na tom području, kazao je Horvatović u velikoj dvorani Županijskog suda u kojoj je proteklih 19 mjeseci vodio suđenje.

Dodao je da su vjerodostojni svi pisani materijali nastali 1991. ili nešto kasnije, od iskaza svjedoka kao što su tadašnji visoki državni dužnosnici Vladimir Šeks i Milan Ramljak.

Ključnim dokazom u slučaju "selotejp" sudac je označio iskaze optuženih Gordane Getoš Magdić i Zdravka Dragića koje su dali u osječkoj policiji i kod istražnog suca. Oni su naknadno tvrdili da je policija te iskaze iznudila ucjenama i prijetnjama, no, sud je iskaze ocijenio zakonitima i nije ih izdvojio iz spisa.

Njihovi iskazi ključna su poveznica s drugooptuženim Ivicom Krnjakom, kao zapovjednikom Samostalne uskočke satnije (SUS), a dokazuju i da je Getoš Magdić prenosila zapovijedi koje su joj davali Glavaš ili Krnjak.

Usmeno ili na papiriću ona je dobivala imena osoba koje je trebalo ubiti, da bi ih kasnije pripadnici SUS-a odvodili iz njihovih domova te ubijali na obali Drave. Sve žrtve, osim jedne, nađene su Dravi, sve su ubijene metkom u glavu te s rukama zavezanim selotejpom te bačeni u rijeku. Svi oni ranije su bili građani Osijeka koji su do smrti radili u osječkim poduzećima i ustanovama, kazao je sudac.

Kako je prvooptuženi Glavaš imao stvarnu zapovjednu ovlast nad SUS-om, kao i u slučaju "garaža", osuđen je za ratni zločin, odnosno nepoštivanje ratnih prava i običaja opisanih u ženevskim konvencijama.

Odlučujući o kazni sud je svim optuženicima kao olakotnu okolnost uzeo sudjelovanje u Domovinskom ratu, značajan doprinos otporu agresije JNA i pobunjenih Srba.

Glavaš je za slučaj "garaža" osuđen na pet, a za "selotejp" na osam godina zatvora, pa mu je izrečena jedinstvena kazna od deset godina. Krnjak je dobio osam, Getoš Magdić sedam, a ostala trojica optuženih u slučaju "selotejp", Dino Kontić, Tihomir Valentić i Zdravko Dragić, po pet godina zatvora.

Glavaš i Getoš Magdić nisu se pojavili na izricanju presude, a što po zakonu nisu bili ni dužni, no kako su osuđeni na deset, odnosno sedam godina zatvora slijedi im pritvaranje koje je po zakonu obvezno za kazne veće od pet godina.

Za djelo koje je osuđen najveća propisana kazna je 20 godina, no kako je Glavašu u siječnju 2008. vraćen zastupnički imunitet saborsko bi Mandatno-imunitetno povjerenstvo trebalo odobriti može li ga se do pravomoćne presude držati u pritvoru. (hina/metro-portal)