Znanstvenici već 15 godina promatraju proces koji se odvija na i u ledenjacima na Antarktičkom poluotoku. Od ledenjaka se stalno odlamaju nove sante, a njihovi rubovi se i dalje povlače k unutrašnjosti Antarktika.

Sve više leda završava u vodama oceana. Jedan od ledenjaka je i onaj pod nazivom Pine-Island, koji vrijedi kao jedan od najvećih svoje vrste. S njega se odlama najviše leda. Znanstvenici okupljeni oko Gaela Duranda sa sveučilišta u Grenobleu u Francuskoj su na osnovu tri moguća modela tog ledenjaka napravili i prognozu njegove budućnosti. Bez obzira na izabrani model, prognoze pokazuju isti trend.

"Taj glečer će se topiti i u slijedećim godinama - i to bez obzira na okolnosti. Znači bez obzira na temperaturu oceana ili zraka. Radi se o unutrašnjoj dinamici. Od ledenjaka će se i dalje odlamati sante leda, što će doprinijeti daljem porastu razine mora", tvrdi glaciolog (stručnjak za ledenjake) Durand.

Posljedice po razinu mora

Durand računa da će zbog takvog razvoja događaja u narednih 20 godina razina mora porasti za jedan centimetar: "To su kolosalne posljedice za jedan glečer." Za usporedbu: 2010. je globalna razina mora porasla za 3,2 milimetra, što je dvostruko više nego tijekom proteklih 20 godina.

Angelika Humbert sa Alfred-Wegener instituta u Bremerhavenu te procjene naziva "ekstremno visokim". I ona je glaciolog i također se bavi istraživanjem Pine glečera. Upozorava kako su modeli razvoja događaja u neku ruku apstraktni. Ipak, i ona je sigurna da će topljenje ledenjaka u narednom razdoblju sigurno doprinijeti porastu razine mora.

Nema povratka

Humbert novu studiju naziva "korakom dalje od dosadašnjih". S kolegama s instituta u Bremerhavenu i sa Sveučlišta u Kaiserslauternu ona je prošle godine promatrala proces odlamanja santi leda s glečera. Glečer je doista izgubio dosta od svoje mase koja se poput plivajućeg jezika pružala s kopna u slobodno more. Čitav tim stručnjaka je promatrao taj proces.

"Pine glečer je jedan od onih koji se pruža u more preko stijena, tako da je jedan dio na kopnu, a drugi pliva u vodi", kaže Humbert. Ona objašnjava kako nju i njezin tim zanima što se događa u unutrašnjosti ledenjaka u dijelu koji je na kopnu, a što u onom dijelu koji je u vodi. Kako bi se razumjeli mehanički procesi i tok ledene mase pokušavaju se konstruirati modeli glečera.

„Nova studija pokazuje da masa leda Pine glečera klizi tolikom brzinom da je taj proces nezaustavljiv", kaže Gael. On se topi velikom brzinom i zbog toga što masu leda koja je u moru odozdo grije topla struja vode. Topljenje i klizanje se tako još više ubrzava, što dovodi do povećanja količine leda koji se transportira prema moru.
"Čak ukoliko se temperatura vode i zraka vrati na razinu koja je vladala prije 100 godina, ovaj proces se neće zaustaviti", tvrdi Durand. Angelika Humbert ipak kaže da je relativno teško procijeniti da li je došlo do ireverzibilnog procesa.

Njezina procjena glasi da je znanstvenicima potrebno još pet do deset godina, ali i mnogo snažniji računari kako bi mogli kreirati nove modele glečera i tako došli do pouzdanijih prognoza. Za znanstvenike je i sada veliki izazov doći do pouzdanih podataka koji bi bili osnova za model Pine-glečera. Primjerice, jako skup i zahtjevan proces mjerenja temperature na donjem rubu jednog ledenjaka.

Dostignuta prelomna točka

Gael Durand u novoj studiji vidi i važne pokazatelje za istraživače klime u cijelom svijetu. "Ovaj glečer je dostigao dinamiku koja je nazaustavljiva. To znači da našim ponašanjem mi mijenjamo klimu. Te promjene će se nastaviti. Mislim da je ovo jedna od prvih stvari kod koje možemo reći da smo prešli prelomnu tačku."

Durand uspoređuje ovu situaciju s vozačem bicikla koga je, kada je prešao najvišu točku na brdu, neko gurnuo niz brdo i on se ne može zaustaviti. "Imamo razloga strahovati da će se ovaj razvoj događaja nastaviti, da će se i ostali glečeri u regiji ponašati slično i da će se cijeli ledeni rub na ovom dijelu Antarktika naći u vodi. Taj proces bi mogao potrajati i stotinama godina, ali bi on podigao razinu mora u svijetu za nekoliko metara", navodi Durand.

U posljednjem izvještaju UN-ovog Vijeća za klimu već je upozoreno na moguću destabilizaciju glečera na zapadnom dijelu Antarktika. "Kod Pine-glečera smo dokazali da je taj proces počeo", zaključuje Durand.