Amerikanka Toni Vincent je prije tri godine završila studij javnog zdravstva. Da bi mogla studirati morala je uzeti kredit. I prije nego što je primila prvu plaću bila je dužna oko 100.000 dolara. 15.000 su iznosile pristojbe na javnom sveučilištu na kojem je stekla bakalaureat, a master-studij na uglednom Sveučilištu George Washington stajao je još 85.000 dolara.

Vincent (32) sad radi kao programska menadžerica u jednoj općedruštveno korisnoj organizaciji i koordinira projekte na području javnog zdravstva. Njezina plaća nije dovoljno velika da bi brzo mogla otplatiti kredite. Nakon tri godine na prvom poslu ostalo joj je još 80.000 duga.

Studentski krediti veći nego zaduženje na kreditnim karticama

Poput Toni Vincent zaduženo je oko 44 milijuna Amerikanaca. Ukupni njihov dug državi iznosi 1.500 milijardi dolara. To je više nego ikad do sada. Veća svota otpada samo na hipotekarne kredite. To znači da gotovo sedam posto ukupnih američkih dugova otpada na državne studentske kredite. Tomu valja dodati još 64,2 milijarde dolara privatnih kredita koje su studenti dobili od banaka. Prema jednoj studiji američke središnje banke (Fed) iz lipnja 2018. je 42 posto američkih studenata moralo uzeti kredit kako bi mogli studirati. Prosječni dug iznosi 20.000 do 25.000 dolara.

U međuvremenu je zaduženje još povećano. Tko je primjerice počeo studirati 2016. taj je prosječno dužan 37.172 dolara. Jon Fansmith je direktor sveučilišnog saveza American Council on Education (ACE). Taj savez predstavlja 1.800 sveučilišta u cijeloj zemlji. Fansmith kaže da više Amerikanaca studira nego ranije. Tako više ljudi uzima studentske kredite pa je i svota ukupnog zaduženja veća. Ali, "to nije loš razvitak", kaže Fansmith.

U jesen 2018. je na američkim sveučilištima bilo upisano gotovo 20 milijuna studenata, oko pet milijuna više nego 2000. godine. Jer, sveučilišna diploma je trenutno važnija nego ikad ranije. Prema studiji Sveučilišta Georgetown iz 2013. godine do 2020. godine će za 65 posto svih radnih mjesta koja se budu nudila biti potreban najmanje bakalaureat. Za Toni Vincent zato nikad nije dolazilo u obzir da ne studira: "To je moja investicija u moju budućnost."

Još nikad koledž nije bio tako skup

Ali, te investicije postaju sve veće. Studij je s vremenom postao skuplji. Troškovi su se od 1988., ovisno o vrsti koledža i dužini studija, učetverostručili. Pohađati javni koledž četiri godine u međuvremenu stoji oko 20.000 dolara, privatni čak do 50.000 dolara. Svaki apsolvent mora vraćati prosječno 351 dolar mjesečno, često desetljećima. Velik dio već nakon dvije godine ne može više otplaćivati kredit. Constantine Yannelis podučava financije na Sveučilištu u New Yorku i posebno se bavi istraživanjem studentskih kredita. Brojni studenti imaju problema s vraćanjem kredita. Od 44 milijuna zaduženih studenata deset posto nikad ne vrati svoje dugove.

Sličnosti s krizom na tržištu nekretnina

U 90 posto slučajeva vjerovnik studentskih kredita je država. Za studente koji ne mogu vraćati kredite uskaču, dakle, porezni obveznici. Očekuje se da u budućnosti sve više studenata neće moći vraćati kredite, što je zabrinjavajuće. Postotak nenaplativih kredita mogao bi do 2023. narasti na 40 posto. To proizlazi iz podataka Instituta Brookings. Već godinama mediji to uspoređuju s  bankrotom investicijske banke Lehman Brothers i financijskom krizom iz 2008. godine. Televizijska postaja CNBC govori o mjehuru od sapunice, Fox News i MarketWatch govore o krizi. Govori se da bi sličnu krizu mogli izazvati studentski krediti kao što su ju izazvali hipotekarni krediti Amerikanaca lošeg boniteta.

Prije zadnje financijske krize od hipotekarnih kredita kućanstava lošeg boniteta su stvarani paketi koji su dalje prodavani kao rizični financijski proizvodi. Banke koje nisu mogle naplatiti takve kreditne pakete morale su na kraju biti spašavane novcem poreznih obveznika. I ovaj put će porezni obveznici morati podmiriti račune. Dakle, postoje sličnosti.

Veliki dug negativno utječe na gospodarstvo

Veliki dug američkih studenata može dugoročno negativno utjecati na američko gospodarstvo. Jer, prezaduženi mladi ljudi će manje kupovati automobile, kuće, konzumna dobra. Na to je u ožujku prošle godine upozorio šef američke središnje banke Jerome Powell u govoru u Kongresu. On u rastu kreditnog zaduženja vidi i makroekonomski rizik. "To bi moglo čak usporiti gospodarski rast."

Studije pokazuju da to već ima negativne posljedice za one koji ne mogu vraćati svoje dugove. Jer, oni zbog toga nisu kreditno sposobni.

U vrijeme Baracka Obame američka vlada je zato htjela pomoći nekim studentima programom Student Loan Forgiveness. Onima koji nakon studija rade u javnim službama trebao je biti oprošten dio dugova. Ali, sad je ministarstvo obrazovanja priopćilo da je pod Trumpom odbijeno 99,5 posto tih zahtjeva. Trumpova vlada želi potpuno ukinuti taj program.