Istraživački tim profesorice Elaine Fox na sveučilištu Essex odlučio je pokušati dokazati da su sreća i dobro raspoloženje zapisani u ljudskim genima, i čini se da im je to i uspjelo. Naime, dobrovoljci su se podvrgnuli testiranju slikama, gdje su im pokazivali stotinjak raznih fotografija pozitivnog i negativnog naboja na ekranu računala.

Koristeći novu tehnologiju, profesorica je uspjela odrediti na koje su se fotografije više koncentrirali. Dobrovoljci su nakon toga dali uzorak DNK, u kojem su istraživači tražili koju verziju gena 5-HTTLPR imaju, a taj je gen odgovoran za kontrolu razine serotonina u tijelu.

Moguće su kombinacije dvije kratke verzije gena, duga i kratka i dvije duge verzije. Oni koji imaju dvije kratke verzije fokusirali su se na pozitivne slike i nisu se uzrujavali gledajući negativne. Spletom okolnosti, ista kratka verzija gena do sad se povezivala s osjećajem uznemirenosti i depresije.

Istraživači su zaključili da u dobrim vremenima osobe koje imaju kratku verziju gena koja izuzetno brzo reagira najviše profitiraju, jer im sve dobro jako brzo diže raspoloženje.

Naravno, kad je situacija lošija, takve osobe mogu jako brzo potonuti u tešku depresiju, što znači da su izuzetno osjetljive na raspoloženje u okolini. Što se tiče ljudi s dugom verzijom gena, kod njih je svaka promjena osjećaja sporija, što koristi u lošim vremenima, no u dobrim nisu tako euforični.

Rezultati ovog istraživanja mogu se koristiti u određivanju prave terapije za ljude koji se oporavljaju od neke traumatske situacije. Ako se identificira genotip neke osobe, terapija odabrana ovim načinom značit će brži i kvalitetniji oporavak.