Klimatske promjene koje se događaju su realna prijetnja osjetljivoj ravnoteži našeg planeta i jedna su od najvećih okolišnih prijetnji  s kojima će se suočiti naša generacija. Znanstvenici već više od 100 godina znaju da dodavanje više ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu uzrokuje zagrijavanje Zemljine površine.

Za izbjegavanje klimatskih promjena moramo ograničiti porast temperature na 2° C ili niže do 2100. godine, a već smo dostigli porast na 1,2° C. Sada kad se počinju osjećati učinci, raste pritisak javnosti kako bi se smanjile naše emisije=ispuštanje CO2, zajedno s ostalim stakleničkim plinovima. Europska unija je objavila zakonodavni paket „Fit for 55", ključni element Europskog zelenog dogovora kojim predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine, a cijela Europa bi do 2050. godine trebala postati klimatski neutralna. Riječ je o velikom izazovu za sve zemlje članice jer se očekuje postavljanje dugoročnih strategija za smanjenje emisija, investiranje u zelene tehnologije i zaštita prirodnog okruženja za postizanje neutralnosti.

Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije - AGRRA u suradnji sa talijanskom Regionalnom agencijom za prevenciju, okoliš i energiju Emilia Romagna provodi projekt GECO2 u sklopu programa  INTERREG V-A CBC Italija-Hrvatska 2014. - 2020. u području Sigurnosti i otpornosti. U sklopu provedbe projekta danas 15. studenog 2021. u Zadru se održala radionica za predstavnike javnog sektora „Zeleno tržište i dobrovoljno tržište ugljika - GECO2". Svrha radionice je da se predstavnici javnog sektora informiraju o aktivnostima koje proizvode ili smanjuju ispuštanje CO2 u atmosferu te kojim aktivnostima na lokalnom ili regionalnom nivou mogu poticali primjenu europskih politika.

GECO2 projekt namjerava intervenirati kroz multilateralni pristup na način da oporavi sposobnost i poveća prilagodljivost na klimatske promjene na način da uspostavi regionalni sustav za monitoring, koji prikuplja podatke o otpornosti, emisijama  i apsorpciji  stakleničkih plinova uvodeći te promovirajući inovativne politike i tehnike za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena.  Inovativna ideja GECO 2 projekta je povezati  ove hitne mjere sa stvaranjem, na prekograničnoj i međunarodnoj razini, dobrovoljnog ugljičnog tržišta, sposobnog da okolišne mjere budu održive i u ekonomskog pogledu.

„Europska unija ima ambiciozan plan kako bi Europu stavila na odgovorni put. Velike količine CO2 emitiraju se iz poljoprivrednih aktivnosti - čak 13% svih stakleničkih plinova dolazi od poljoprivrede. U sklopu ovog projekta, vrijednog skoro 2,5 milijuna eura izradili smo kalkulator i metodologiju izračuna početne količine CO2 koju svaki poljoprivrednik može „zarobiti" i koliki potencijal za to „zarobljavanje" imaju na svojim poljoprivrednim površinama", objasnila je zamjenica ravnateljica AGRRA-e i voditeljica projekta Ivana Dević. Proces „zarobljavanja" CO2 sasvim je prirodan - djelovanjem u poljoprivredi i sadnjom biljaka koje pospješuju razgradnju ili koje upijaju CO2, on se „zarobljava". „U projekt smo uključili 28 zadarskih poljoprivrednika koji su dobili analizu tla s izračunom koliko bi CO2 potencijalno mogli zarobiti", naglasila je Dević.

Ivan Vrdoljak iz tvrtke Alcina d.o.o., konzultanata na projektu, ističe kako tržište CO2 već postoji u svijetu, ali ne i za zarobljeni CO2 iz poljoprivrede. „Radi se na uspostavi ovog tržišta koje će sigurno uskoro zaživjeti. Mi ćemo pri kraju ovog projekta pokušati organizirati eksperimentalno interno tržište kako bi pokušali prikazati na koji način bi ono moglo funkcionirati", rekao je Vrdoljak. Ono što svi zajedno moramo jest razviti svijest o sveukupnoj količini aktivnosti iz koje proizvodimo CO2 i kojom ostavljamo ugljični otisak. Jedinice lokalne uprave i samouprave moraju početi razrađivati moguće politike koje će provoditi u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova budućnosti, nastavno na EU regulative.

Usporedno s tim, moramo početi sa primjenom zelenog marketinga - marketinga u kojoj se proizvodi i usluge promoviraju na temelju njihovih okolišnih prednosti. „Na taj ćemo način poboljšati vjerodostojnost i prilike za ulazak na novo tržište, imat ćemo dugoročan rast, nuditi konkurentsku prednost, imati više prostora za inovacije, a time i više profita. U konačnici sve je dobro za okoliš", ističe Vrdoljak.