Med nastaje od nektara koji pčele sakupljaju u prirodi, prerađuju u svom mednom mjehuru i odlažu u saće. No, pčele time sakupljaju i teške metale, toksične po ljudsko zdravlje, koji sve više opterećuju okoliš.

Izniman okus medu daje velika količina fruktoze i glukoze, zbog kojih je u povijesti bio poznat kao jelo bogova, a mješavina najmanje 180 tvari - među kojima su brojne organske kiseline, različiti vitamini, minerali, enzimi, polenova zrnca i eterična ulja - medu daje ljekovita svojstava zbog kojih se govorilo da "diže iz mrtvih".

>> Med - čudo prirode koje će vam olakšati život >>

U časopisu Journal of Food Composition and Analysis skupina hrvatskih autora analizirala je prisutnosti 12 kemijskih elemenata u 59 uzoraka meda u Hrvatskoj, te je zamijetila značajne razlike koncentracija bakra, željeza, kalija, magnezija, cinka, arsena i žive.

Kestenov med pokazao je najviše koncentracije kalija, bakra, magnezija i žive, a najniže koncentracije arsena i kadmija. U lipovu medu nađene su najviše koncentracije sadržaja bakra, cinka, kadmija i olova. Bagremov med imao je najniže koncentracije željeza, kalija, magnezija i žive, a kaduljin med najniži sadržaj kalcija i natrija.

>> Prirodnim antibioticima protiv bolesti >>

Prosječne koncentracije bakra, kalcija i olova pronađene u višecvjetnim medovima bile su mnogo više od onih u drugim europskim zemljama.Također, koncentracija kalcija nađena u lipovom, kestenovom i bagremovom medu bila je viša nego u istom medu iz drugih zemalja.

Sadržaj olova pokazao je veliki raspon vrijednosti od minimalnih 17,9 mikrogama po kilogramu cvjetnog meda Varaždinske županije, do najviše vrijednosti 2099 mikrogama po kilogramu u medu lipe Koprivničko-križevačke županije.

Veliki raspon vrijednosti s osobito visokom razinim olova zabilježen je u uzorcima bagremova meda iz Krapinsko-zagorske županije, u medu od kestena iz Koprivničko-križevačke županije, te u cvjetnom medu Zagrebačke županije.