Gdje je srdela i koliko je važna Hrvatima?
Srdela, poznata kao "riba hraniteljica", ključna je za hrvatsko ribarstvo te uz inćuna sačinjava više od 90% ukupnog ulova u gospodarskom ribolovu na moru...

Sve što trebamo znati o ribi koju konzumiramo, naziv je predavanja koje je održao dr. sc. Neven Iveša s Katedre za biologiju mora Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Cilj je bio istaknuti blagotvorni učinak konzumacije proizvoda iz mora, objasniti njihove osobine i dati savjete kako ih pravilno pripremiti ne bi li se sačuvali vrijedni sastojci.
Izazovi u suvremenom ribarstvu
Dr. Iveša je ukazao na velike promjene u morskim ekosustavima. Smanjenje resursa u moru i rast svjetskog stanovništva doveli su do povećanja potrebe za morskom hranom, a tradicionalni ulov više ne može zadovoljiti potražnju. Zbog toga se razvija akvakultura - uzgoj morskih organizama pod strogo kontroliranim uvjetima.
Na svjetskoj je razini posljednjih desetljeća količina proizvedene hrane u akvakulturu premašila proizvodnju u gospodarskom ribolovu.
Morski resursi su smanjeni
U uvodnom dijelu se osvrno i na važne temelje u svjetskom ribarstvu kojima je doprinijelo znanje Hrvata te je tu prije svega istaknuo Maria Puratića, inovatora s Brača koji je svojim izumom (hidrauličnim vitlom) omogućio lakše podizanje ribolovnih alata iz mora čime se smanjio ljudski napor i omogućilo se iskorištavanje do tada nedostupnih, dubljih područja.
Srdela - simbol hrvatskog ribarstva
Srdela, poznata kao "riba hraniteljica", ključna je za hrvatsko ribarstvo te uz inćuna sačinjava više od 90% ukupnog ulova u gospodarskom ribolovu na moru. Naša srdela (Sardina pilchardus) rasprostranjena je uz obale Atlanskog oceana, u cijelom Sredozemnom moru, a Jadran, pogotovo njegov sjeverni dio poznat je kao jedno od njezinih najvažnijih lovišta.
Gdje je srdela?!
Iako su uvedene mjere zaštite populacija poput lovostaja, brojnost srdele i njezina pecatura nisu se značajnije povećali. Iveša objašnjava da su razlozi raznoliki, od povećane biomase predatora kao što su tune, dupini i sprodne pelagične predatorske vrste do porasta temperature mora koje ovoj ribi baš ne godi. Naime, dolazi do njezina migriranja u dublje, hladnije vode te na taj način postaje teže dostupna lovina.
Ribarima postaje sve teže izloviti srdelu jer predatori onemogućuju obavljanje ribolovne operacije.
Zabilježeni su i slučajevi da se tune zabijaju u mreže kojom su opasane srdele pri čemu ju oštećuju kako bi omogućile njihov zbjeg i kako bi se mogle njima nahraniti.
Novi komentar