G7 pokreće globalni investicijski program za infrastrukturu s obujmom od skoro 600 milijardi dolara do 2027. Na samitu u Njemačkoj, kancelar Olaf Scholz, aktualni predsjedavajući G7, najavio je da bi program „Partnerstvo za globalnu infrastrukturu" trebao omogućiti ulaganja za zaštitu klime, u energetski sektor i u zdravstveni sektor.

Tijekom zajedničkog predstavljanja inicijative Scholz je reako da je predsednik SAD-a Joseph Biden pokrenuo tu inicijativu i istakao: „Ovo pokazuje jedinstvo G7."

I nisu samo ovi planovi ti koji pokazuju jedinstvo, smatra Scholz. On naglašava da su G7, Europska unija i NATO, kada je u pitanju podrška Ukrajini protiv brutalnog napada Rusije, od početka tijesno surađivali. „Može se sa sigurnošću reći da Putin to nije očekivao i da ga to i dalje boli", dodao je kancelar.

Biden obećava radna mesta u Africi i SAD

Američki predsjednik Joe Biden je rekao: „Ponosan sam što mogu objaviti da će SAD u narednih pet godina mobilizirati 200 milijardi dolara javnog i privatnog kapitala za ovo partnerstvo". Između ostalog, planirana su ulaganja u digitalnu infrastrukturu.

On je naglasio da se ne radi o dobrotvornoj akciji: „To je investicija koja će se isplatiti svima, uključujući američki narod i narode svih naših zemalja, i koja će potaći sve naše ekonomije."

Predsjednik SAD-a je naglasio da bi program trebao koristi svim ljudima širom svijeta, posebno u zemljama u razvoju. Kao primjer, naveo je nove projekte solarne energije u Angoli koji bi pomogli u zaštiti klime i otvaranju radnih mjesta, kako u toj zemlji, tako i u Sjedinjenim Državama.

Projekti bi bili vezani za visoke standarde kako bi se osiguralo da su ove investicije vođene ekonomski i komercijalno i da ne rezultiraju dužničkim zamkama.

Udruženim snagama

Predsjednica Komisije EU-a, Ursula von der Leyen, je najavila da će „tim Europa" osigurati 300 milijardi eura kao doprinos investicijskoj inicijativi G7. Projekti bi se razvijali zajedno: „Kao demokracije, moramo udružiti snage", rekla je ona. Inicijativa treba pokazati da „demokracije omogućavaju najbolji put za razvoj". Investicije bi trebale biti zasnovane na „demokratskim vrijednostima: transparentnost, inkluzivnost, održivost".

Prema rečima premijera Fumia Kishide, Japan će osigurati 65 milijardi dolara državnog i privatnog novca. Na ovaj način Japan će pomagati pri izgradnji aerodroma, luka i željezničkih veza u Indo-Pacifiku.

Talijanski premijer Mario Draghi se izjasnio za ulaganje zapadnih zemalja u plinsku infrastrukturu u Africi, ali i u širenje obnovljivih izvora energije. Važno je da se plinska infrastruktura može kasnije koristiti i za transport vodika. Kanadski premijer Justin Trudeau obećao je 5,4 milijardi dolara.

Konkurencija s Kinom

Ovaj projekat najavljen prošle godine trebao bi biti i alternativa projektu „Novi put svile" koji je Kina pokrenula 2013. Njime ova autoritarna država odavno otvara nove trgovinske puteve k Europi, Africi, Latinskoj Americi i Aziji.

Zapad već duže vrijeme predbacuje Kini da je tom inicijativom dovela do toga da se uključene zemlje zadužuju i da investicijama Kina više stvara prednosti za sebe nego za druge - kao što je osiguranje trgovinskih puteva i pristup sirovinama.

Prošlog mjeseca, američki državni sekretar Antony Blinken označio je Kinu kao najveći izazov međunarodnom poretku - uprkos akutnoj krizi izazvanoj ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine