G20 je forum koji od 1999. okuplja najvažnije industrijske države kao i zemlje u gospodarskom uzletu. Upravo ta mješavina različitih stupnjeva razvoja i političkih sustava čini G20 u očima njezinih članova toliko vrijednim. Uključuje 19 zemalja te, s Europskom i Afričkom unijom, i dvije regionalne organizacije. Zemlje članice ove grupe ostvaruju više od 80 posto svjetske gospodarske proizvodnje.

No upravo trojica najvažnijih šefova država i vlada ovaj put nedostaju, što se u povijesti ove organizacije još nije dogodilo: predsjednici SAD-a, Rusije i Kine, Donald Trump, Vladimir Putin i Xi Jinping.

Trumpu, Xiju i Putinu G20 više nije toliko važan

Xi svoju odluku nije obrazložio. Putin, otkako je Međunarodni kazneni sud izdao nalog za njegovo uhićenje zbog napada na Ukrajinu, mora uvijek računati s tim da bi u inozemstvu mogao biti uhićen te od tada više ne sudjeluje. No za razliku od njih, Trump ne šalje čak ni izaslanstvo u Johannesburg, što je bez presedana.

Američki predsjednik kao razlog navodi to da se u zemlji domaćinu, Južnoj Africi, progone bijeli farmeri, a da tamošnja vlada ništa ne poduzima. Tijekom posjeta južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphose čak je govorio o „genocidu". Južnoafrička vlada odlučno odbacuje optužbe. Ni njemačka vlada ne vidi nikakve dokaze za to.

Što znači odsutnost velike trojke za G20? „Pokazuje da tri nasilnika svjetske politike očito iz vrlo različitih razloga ovoj manifestaciji više ne pridaju veliki značaj", piše za DW politolog Johannes Varwick, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Halleu. „To nije dobar znak za vrstu multilateralizma koji se u skupini dvadesetorice njegovao dugi niz godina."

Novi svjetski poredak

Za njemačkog kancelara Friedricha Merza to, međutim, nije razlog da i sam ostane kod kuće, naprotiv. „Važno je obilježje multilateralizma to što kancelar to uočava i što na tome inzistira. I zagovarao bih to da se ne gleda uvijek samo na one koji nisu prisutni, nego da se pogleda na one koji jesu", rekao je glasnogovornik vlade Sebastian Hille te nastavio: „G20 jest i ostaje važan format za njemačku vladu."

Njemačka vlada govori o „složenim međunarodnim okolnostima" za  G20, pri čemu je multinacionalni poredak za koji se zalaže doveden u pitanje.

Osobito ga dovodi u pitanje ruski napad na Ukrajinu. No i unutar G20 postoje države koje napad nisu osudile i koje se ne samo da ne pridružuju sankcijama protiv Rusije, nego, poput Indije, kao posrednici u prodaji ruske nafte na tome čak zarađuju.

Geopolitičkom preusmjeravanju od samog osnutka G20 pripada i golem gospodarski i vojni uspon Kine. Kina koristi svoj porasli utjecaj beskompromisno, bilo pružanjem potpore Rusiji u ratu protiv Ukrajine, bilo uvođenjem izvoznih ograničenja za rijetke zemne metale ostatku svijeta.

„Trenutačno svjedočimo brzom preraspoređivanju globalnih političkih težina i odnosa moći", smatra Johannes Varwick. „Politički Zapad, razjedinjen iznutra, u mnogim pitanjima više nije odlučujuća sila, a države globalnog juga nastupaju s novim samopouzdanjem. G20 je unatoč tim strukturnim pomacima bio jasan znak da su stare i nadolazeće sile zainteresirane za dijalog i da žele vidjeti mogu li i što zajednički postići." Tome je, barem zasad, došao kraj.

Donaldu Trumpu se ne dopada fokusiranje na Africi

Predstojeći summit G20 prvi je koji se održava u Južnoj Africi i prvi uopće na afričkom kontinentu. Domaćini to žele iskoristiti. Još je 2024. predsjednik Ramaphosa najavio: „Razvoj Afrike postavit ćemo na sam vrh dnevnog reda kada 2025. budemo predsjedali skupinom G20." Konkretno, Južna Afrika želi potaknuti, primjerice, prijelaz na čistu energiju u državama u razvoju, a razduživanje siromašnih zemalja još je jedan cilj. No upravo je ta agenda - uz navodni progon bijelih Južnoafrikanaca - razlog zbog kojega Donald Trump ne dolazi.

Potpuno drukčije reagira savezna vlada u Berlinu. „Iskoristit ću priliku za produbljeni dijalog ponajprije s afričkim državama", rekao je kancelar prije polaska, bez obzira na to koliko bi otkazivanja još moglo biti. Nakon sastanka G20 Merz putuje na summit EU-a i Afričke unije u Angolu. To odašilje važan signal za suradnju Europe i Afrike, priopćila je savezna vlada.

Nade usmjerene prema Njemačkoj

Među ciljevima Južne Afrike za G20 nalazi se i smanjenje globalne nejednakosti. Zemlja domaćin smatra da se ciljevi UN-a za održiv i pravedan razvoj nedovoljno uzimaju u obzir.

Neposredno prije summita više od 500 ekonomista i drugih stručnjaka zatražilo je osnivanje povjerenstva za borbu protiv nejednake raspodjele bogatstva. U otvorenom pismu predstavnicima G20 potpisnici izražavaju zabrinutost da „ekstremne koncentracije bogatstva prerastaju u nedemokratske koncentracije moći, potkopavaju povjerenje u naša društva i polariziraju našu politiku".

Skupina pod vodstvom dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju Josepha Stiglitza trenutačno ne može računati na potporu SAD-a, ali se nada podršci kancelara Friedricha Merza. Naime, Njemačka je u lipnju pokrenula „Globalni savez protiv nejednakosti", koji se zalaže za socijalnu pravednost.

„Povratak džungle"

Zbog dubokih nesuglasica među članicama G20 već je jasno da neće biti zajedničkog završnog dokumenta summita, već samo izjava južnoafričkih domaćina.

Kako izgleda budućnost G20 u tim okolnostima? „Vjerojatno će formati poput BRICS Plusa igrati veću ulogu. Tamo se Kina i Rusija ne moraju suočavati sa zapadnim moralnim propovijedima", vjeruje Johannes Varwick. „Bit će još više nego dosad promjenjivih koalicija voljnih." Umjesto multilateralizma i poretka utemeljenog na pravilima, za koje se zalaže i Njemačka, sve je više prisutan „isključivo interesno utemeljen i promjenjiv minilateralizam. To je trend: mi svjedočimo povratku džungle."

Unatoč ovakvom protivljenju, osobito kad je riječ o stajalištima njemačke vlade, Varwick zaključuje: „Za srednje sile poput Njemačke nema dobre alternative nego da i dalje računaju na multilateralne formate."