« Biznis
objavljeno prije 2 mjeseca i 28 dana
G20

G20 pojačava pritisak na Google i Facebook

Veliki IT-koncerni često plaćaju minimalne poreze, iako bilježe ogroman promet u svom poslovanju. Skupina G20 to konačno želi promijeniti

G20 odlučio krenuti u akciju
G20 odlučio krenuti u akciju (Arhiva)
Više o

Google

,

Facebook

,

G20

Godinama se oko toga diskutiralo, i sad bi konačno G20 trebao pokrenuti globalnu poreznu reformu - a njezin cilj je spriječiti velike koncerne da uz pomoć rupa u zakonu izbjegavaju plaćanje poreza. Pritom se konkretno radi o uvođenju minimalnog poreznog opterećenja od 15% za te velike tvrtke i poštivanju načela da poduzeća porez plaćaju tamo gdje ostvaruju promet - a ne tamo gdje su prijavili „boravište", odnosno tamo gdje je njihovo formalno sjedište.

Mnoge tvrtke, a pogotovo internetski divovi, uopće nisu formalno prisutni u zemljama u kojima zarađuju najviše novca. Često pribjegavaju poslovnim konstrukcijama koje se sastoje od mreže tvrtki kćeri u zemljama s niskim poreznim opterećenjem, i onda u te podružnice odlaze profiti. Formalno se radi o prihodima od prodaje licenci, softverskih rješenja ili patenata. A na koncu cijele te priče firme u stvarnosti plaćaju vrlo malo poreza. Od takvih konstrukcija profitiraju prije svih divovi internetske industrije: Amazon, Facebook ili Apple. Po procjenama Europske komisije, digitalne firme u prosjeku plaćaju samo 9% poreza, a klasične kompanije više od 20%. Osim toga, zemlje u kojima IT-tvrtke ostvaruju lavovski dio prometa, ostaju praktički praznih ruku. Tako bez poreznih prihoda ne ostaju samo industrijske zemlje, već i države poput Indije ili Brazila, koje su vrlo važna tržišta za takve koncerne - zbog toga što imaju veliki broj stanovnika, odnosno potencijalnih mušterija.

Nova pravila

Ubuduće bi takvu praksu zaobilaženja poreznog opterećenja trebala otežati dva nova pravila. Koncerni s godišnjim prometom od više od 750 milijuna eura trebali bi, bez obzira gdje posluju, plaćati minimalnu globalnu poreznu stopu. A to znači da će i ubuduće vlade svake zemlje na svijetu definirati vlastite porezne stope, ali u slučaju da neki koncern u nekoj drugoj zemlji s nižim poreznim opterećenjem plaća primjerice samo 10% poreza, onda zemlja iz koje taj koncern potječe može od njega zatražiti plaćanje razlike između te niže porezne stope i nove globalne minimalne porezne stope.

Osim toga, predviđeno je i da poduzeća koja na globalnom tržištu ostvaruju promet veći od 20 milijardi eura, poreze plaćaju u „zemljama-tržištima", znači tamo gdje prodaju svoje robe i usluge - a ne tamo gdje se formalno nalazi sjedište tvrtke. Ovo pravilo cilja prvenstveno na internetske gigante, američke koncerne Google, Amazon, Facebook ili Apple.

Stručnjaci organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) polaze od toga da bi ta nova globalna minimalna porezna stopa mogla pogoditi između 7.000 i 8.000 firmi. Nakon uvođenja tog pravila, države svijeta mogu očekivati i do 150 milijardi dolara godišnje dodatnih poreznih prihoda. Njemačka država primjerice može računati s dodatnih 5-6 milijardi eura prihoda, izračunao je Institut ifo.

Pravilo s izuzecima

No, postoje i izuzeci po pitanju nove regulacije. Plaćanje tog novog globalnog minimalnog poreza ne pogađa međunarodne i one organizacije koje rade za opće dobro, određene mirovinske fondove i investicijske fondove velikih koncerna. Izuzeti su i profiti ostvareni u poslovanju s kontejnerskim brodovima. Zbog pritiska Velike Britanije izuzeta je i financijska branša.

Stručnjaci argumentiraju da su banke, za razliku od velikih IT-kompanija, u zemljama u kojima posluju (primjerice u Indiji ili Kini) već sad strogo regulirane, a to podrazumijeva i plaćanje poreza u tim državama. Stručnjakinja stranke Zelenih za financijska pitanja Lisa Paus posebice kritizira iznimke za financijsku branšu: „Pogotovo su banke posljednjih godina često negativno upadale u oko zbog migracije profita."

Od kad vrijede nova pravila?

Sporazum oko globalne porezne reforme je postignut u okviru OECD-a. Od 140 zemalja koje su pod okriljem te organizacije sjedile za pregovaračkim stolom, samo njih četiri još nisu potpisale dogovor: Kenija, Nigerija, Pakistan i Šri Lanka. U Europi su Irska, Mađarska i Estonije bile skeptične, ali su ipak podržale planove. Insajderi tvrde da je njihov pristanak „kupljen" određenim ustupcima.

Planirano je da pojedine zemlje tijekom 2022. godine globalnu poreznu reformu integriraju u nacionalno zakonodavstvo. Nova bi pravila trebala vrijediti od 2023. Digitalne kaznene poreze, koje su već uvele Velika Britanija ili Francuska, a njihovo uvođenje je bilo planirano i u okviru Europske unije, mora se ukinuti. No, vremenski plan za uvođenje novog sustava globalnog oporezivanja je vrlo ambiciozan i ne treba isključiti mogućnost da početak njegove primjene počne nešto kasnije nego što je to planirano.

Piše: Insa Wrede/DW
31.10.2021. 08:32:00
Novi komentar
nužno
nužno