Chilesaurus, poznat i kao dinosaur Frankestein izluđuje znanstvenike već dvije godine, jer njegovo se sastoji od dijelova više različitih i nesrodnih vrsta tih pradavnih životinja. No, sada je tajna napokon riješena.

Nova studija pokazuje da se radi o karici koja nedostaje između biljoždera, poput Stegosaura i mesoždera kao što je T-rex. Otkriće baca novo svjetlo na evoluciju skupine dinosaura iz reda ornithischia. Studija je obljavljena u znanstvenom časopisu Biology Letters.

Matthew Baron, doktorand na Cambridgeu, izjavio je da je "Frankenstein" bio jedan od prvih vrsta ornithischia, kojoj pripadaju poznate zvijeri Triceratop i Stegosaur koji su imali niz koštanih ploča na leđima.

"Nismo pojma imali kako se počelo razvijati tijelo ornithischia jer su posve drugačiji od ostalih dinosaura. Imaju tako puno neobičnih osobina", rekao je Baron.

"U 130 godina otkad za njih znamo, nije postojao nijedan koncept kako su izgledali prvi primjerci", dodao je.

Dinosaur Frankenstein, znanstvenog imena Chilesaurus, mučio je znanstvenike kada je otkriven prije dvije godine.

Imao je noge Brontosaura, bedro Stegosaura, a udove i tijelo nalik T-rexu. Znanstvenici jednostavno nisu znali gdje bi ga smjestili na obiteljskom stablu dinosaura.

Paleontolozi su ta stvorenja smatrali bizarnom skupinom. No, Baronov rad objavljen u ožujku u časopisu Nature dao je naslutiti da su ornithischia puno bliži mesožderima poput T-rexa nego što se ranije mislilo.

Znanstvenik s Cambirdgea ga je u novom obiteljskom stablu dinosaura pretvorio iz enigme u kariku koja nedostaje.

"Sada, kada vjerujemo da su ornithischia i dinosauri mesožderi povezani, Chilesaurus stoji točno između tih dviju grupa. Radi se o savršenoj mješavini u omjeru 50:50. Novo obiteljsko stablo sada ima savršenog smisla", rekao je Baron.

Alternativna verzija obiteljskog stabla dinosaura, nazvana "Baronovo stablo", više je od samog preslagivanja. Ono baca novo svjetlo kako su se skupine dinosaura odvajale jedna od druge i evoluirale u različitim pravcima, ocijenio je suautor studije, prof. Paul Barrett iz londonskog Prirodoslovnog muzeja.