Trenutno Francuska zastupa jasnu liniju. Za razliku od Njemačke, Pariz ne želi Britancima pokloniti više vremena. Iz Elizejske palače izvori za DW kažu: „Predsjednik ne gleda blagonaklono na produženje rokova".

Ta bi pozicija mogla postati veliki problem. Ako London zatraži produljenje roka, o tome bi se morale suglasiti sve članice Europske unije. No Francuska sada koči i ako ostane pri tome mogla bi odigrati odlučujuću ulogu u drami zvanoj Brexit.

Macron za sada kaže „ne"

Još u ožujku se francuski predsjednik ispriječio na putu kompromisa s Londonom, pa su šefovi država i vlada EU jedva uspjeli pronaći neko rješenje. Rok za izlazak iz EU je poznat - 31. listopad. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Driand je u jednom intervjuu za radio Europa 1 prilično mrzovoljno odbrusio: „Pa ne možemo svaka tri meseca ići opet iz početka".

To je trenutno važeči stav, ništa se nije promijenilo, priopćili su u Ministarstvu vanjskih poslova na pitanje DW-a. Francuski premijer Edouard Philippe je istovremeno u svim medijima razglasio da je njegova vlada pripremljena za listopad, dok su na Instagramu nadležni ministri objavili kako je Francuska na svojim sjevernim granicama, tamo gdje će u slučaju Brexita završavati europsko ujedinjeno tržište, već sve pripremila za slučaj potrebe uvođenja carinskih kontrola. Sada se samo još postavlja pitanje hoće li Pariz ostati pri tom tvrdom stavu, uz rizik da stvarno dođe do Brexita bez dogovora?

Francuska industrija se zagrijava

Iz francuske perspektive postoje i ekonomski interesi da se ne oklijeva s Brexitom. Pariz odavno želi preuzeti mjesto Londona kao financijska metropola. Odgađanje izlaska Velike Britanije iz Unije samo bi otežalo ostvarenje ambicija pariške financijske četvrti da preuzme primat u Europi.

Francuska se još od prvih naznaka Brexita mnogo ofenzivnije od Njemačke trudi Pariz predstaviti kao novo europsko financijsko središte. Privatna neprofitna organizacija Paris Europlace, koja se bavi promocijom Pariza kao financijske metropole, računa s 8.000 novih radnih mijesta, kako u financijskom sektoru, takp i u industriji. Organizacija tvrdi u jednoj studiji da je među prvih 500 vodećih firmi u svijetu 31 francuska, dok je nemačkih 29, a britanskih 25. Naravno, svi ovi podaci se odnose na regiju metropole Pariza, a ne na čitavu zemlju.

Njemačko-francusko mimoilaženje

Francuski politolog Christian Lequesne iz pariškog Centra za međunarodne studije kaže da u Francuskoj nije tabu razmišljanje o mogućoj koristi i zaradi nakon Brexita. „Kod Francuza ne postoji ideja da Britanci moraju ostati u EU po svaku cijenu". On kaže da se Pariz i Berlin tu dosta razlikuju, i mišljenja je kako je njemački stav općenito preblag. Uz to je uvjeren da su prošla vremena kada je nemačka kancelarka njeno tumačenje neke situacije mogla bez problema učiniti stavom svih u EU.

No je li dobro da se iz čistog reformskog žara Britanija na brzinu izgura iz EU? Mujtaba Rahman, britanski je analitičar koji je ranije radio za Europsku komisiju, a sada predaje na fakultetima i u Londonu i u Parizu. On smatra da je francuska tvrd linija dio političkog posla. Time Francuzi žele ostvariti veći manevarski prostor u odnosu na Britance. On ne vjeruje da će u krugu od 27 šefova država i vlada Macron doista zauzeti tvrdolinijašku poziciju, jer bi se time politički izolirao i oslabio svoju ambiciju da dugoročno naslijedi Angelu Merkel na mjestu jake europske političke figure. „Francuska pozicija ima više nijansi", kaže taj analitičar.

Francuska diplomatska razmišljanja u Bruxellesu kao da to potvrđuju: „Produžetak roka samo zbog produžetka, to ne možemo opravdati", kaže se u upućenim krugovima na pitanje koje je postavio novinar DW, no odmah se dodaje da bi produžetak roka, koji bi značio novu političku orijentaciju u Londonu, bilo nešto što bi francuska Vlada zasigurno pozdravila. Mujtaba Rahman je uvjeren da će Francuska tvrdo pregovarati, ali prije svega o tome koliki će biti novi rok, a ne hoće li ga oupće biti.: „Sve drugo bi se okrenulo protiv francuskog predsjednika. On se želi profilirati na osnovu europske agende, a ne s tim da na brzinu izbaci Britance iz EU."