Društvene mreže - Facebook, Google+, Twitter i ostale - postale su tema istraživanje Sveučilišta u Kanzasu u kojem su znanstvenici pokušali utvrditi mogu li djelovati kao sredstvo sprječavanja širenja bolesti i smanjenja rizika od obolijevanja.

Jedna od tema istraživanja bila je i pretpostavka da pravodobno napisan post od strane pouzdane osobe ili predstavnika vlasti može imati isti učinak kao cijepljenje protiv gripe ili pranje ruku.

Pokazalo se da većina ispitanika informacije dobiva preko društvenih mreža i da bi bili spremni pojačati preventivu kad bi netko to zatražio od njih, no nisu spremni smanjiti kontakte s obitelji ili prijateljima. Znači, jedan od glavnih načina prevencije širenja bolesti, ograničavanje kontakata, ne može se primjeniti na društvenim mrežama.

Glavne skupine koje treba ciljati na društvenim mrežama u svrhu prevencije su, u prvom redu, učitelji i javni službenici koji imaju dnevne kontakte s najvećim brojem ljudi, tako ako se njih uspije nagovoriti na odgovornije preventivno ponašanje, bolesti i zaraze se šire znatno manje.

Kao zaključak, znanstvenici su ustvrdili da preporuka bliskog prijatelja najjače djeluje, tako da najbolji prijatelji na Facebooku imaju jači utjecaj nego službenici u ustanovama javne zdravstvene zaštite.