Prošlog vikenda desničarska i djelomice desnoekstremistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) završila je svoj europski izborni skup u Magdeburgu. Rezultat je lista od 35 mogućih kandidata za Europski parlament i program za europske izbore sljedeće godine. Stranka, koju njemački Ured za zaštitu ustava smatra desno ekstremističkom, predstavila je Maximiliana Kraha kao glavnog kandidata koji je u Europskom parlamentu od 2019.

AfD je na svojoj stranačkoj konferenciji promijenio kurs prema EU: dok je ranije želio potpuno ukinuti EU, sada bi radije temeljno reformirao Uniju. Fokus je na „federaciji europskih nacija". Međutim, u ovoj viziji EU parlament treba ukinuti i njegove ovlasti privremeno vratiti nacionalnim državama.

Prema izvješćima agencija, AfD u svom programu piše da bi se Europa trebala razviti u „tvrđavu" kada je riječ o migranima. Osim toga AfD zagovara i ukidanje eura. Ovaj izborni program AfD-a još nije javno dostupan.

Koje euroskeptične stranke postoje u Europskom parlamentu?

AfD nije usamljena u Europskom parlamentu sa svojim eurokritičkim kursom. Zajedno s još osam stranaka čini zastupnički klub Identitet i demokracija (ID). Najveći predstavnik u skupini ID je desničarska populistička talijanska stranka Lega, kojom predsjeda Matteo Salvini i dio je aktualne talijanske vlade. Francuski desničarski nacionalni Rassemblement National (ranije poznat kao Front National) i austrijski FPÖ - koji su bili dio austrijske vlade od 2017. do 2019. - dio su skupine koja ima 62 zastupnika.

Predsjedavajući je Talijan Marco Zanni. Na svojoj web stranici piše da skupina podržava suverenitet i identitet europskih nacija i naroda. Osim toga se aktivno suprotstavlja trenutnom trendu, kako kažu, birokratski vođene europske superdržave.

Politolog Bartek Pytlas, koji istražuje desničarske ekstremističke stranke u Europi na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu, kaže da ima i  drugih stranaka koje su skeptične prema EU, one su ili neovisne ili zastupljene u skupini Europskih konzervativaca i reformista (ECR). Skupina ECR ima ukupno 66 zastupnika iz 16 zemalja.

Među njima su predstavnici talijanske ultradesničarske Braće Italije, iz koje dolazi i talijanska premijerka Georgiu Meloni, te poljska nacionalno-konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS). Klub zastupnika se na svojoj internetskoj stranici predstavlja kao pokretačka snagu „eurorealizma" i nudi „hrabru alternativnu viziju reformirane EU kao zajednice nacija koje rade zajedno u područjima u kojima imaju zajednički interes".

Paradoks: Euroskeptične stranke u Europskom parlamentu?

Na prvi pogled može se činiti paradoksalnim da u Europskom parlamentu postoje stranke koje izrazito kritiziraju EU. To je zato što se te stranke žele boriti protiv Europe iznutra, objašnjava Uwe Jun, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Trieru. Sa stajališta tih stranaka, EU nema budućnost, ali smatraju da je zamisliv drugi oblik EU-a.

Politolog Pytlas iz Münchena u razgovoru za DW kaže da se manje stranke mogu na taj način afirmirati, ne samo u financijskom smislu, te pokazati da surađuju s drugim strankama.

U isto vrijeme, skepticizam prema EU je na neki način „u funkciji formiranja identiteta" za desničarske populističke stranke, kaže Jun. Mada stupanj skepticizma prema EU varira među strankama, sam skepticizam - zajedno sa željom da se oslabi EU - ujedinjuje ove stranke.

Što stranke traže?

Konkretni zahtjevi pojedinih stranaka prilično su nejasno formulirani, ali suština je da one žele ili oslabiti ili raspustiti EU u sadašnjem obliku, kaže politolog Pytlas. On smatra da desnopopulističke stranke više ne pozivaju na raspad EU-a iz strateških razloga, već se zalažu za „pravu" ili „istinsku" Europu, pod čime podrazumijevaju nacionalistički karakter Unije.

Ključne riječi koje se redovno koriste u ovom kontekstu su one o „Europi domovina" ili „Europi nacija". Ideja je vratiti mnoge ovlasti koje trenutno ima EU u ruke nacionalnih država. Kao primjer navodi se ukidanje kontrola na međudržavnim granicama u okviru Schengenskog sporazuma, uvođenje eura kao zajedničke valute i pojedina područja politike kao što je poljoprivreda.

Jesu li desno-populističke snage prijetnja EU?

Ako se polazi od sadašnjeg oblika EU-a, ti su zahtjevi nedvojbeno opasni, kaže istraživač stranaka Jun. EU se trenutno bazira na načelu bliske suradnje između zemalja. No, politolog naglašava da bi desno-populističke snage morale biti znatno jače nego što su sada kako bi mogle izvršiti veći pritisak u Europskom parlamentu, a možda i u Europskom vijeću u kojem su zastupljene vlade zemalja članica.

Bartek Pytlas smatra da se iza navodnih zahtjeva za novom strukturom u stvari ne krije ništa drugo nego želja da se EU raspadne u sadašnjem obliku.

Sljedeće godine će građani EU-a ponovo izaći na izbore i moći odlučiti u kojoj mjeri će desnopopulističke i euroskeptične stranke ući u Europski parlament. Način na koji se druge stranke budu pozicionirale u odnosu na desno orijentirane populističke stranke tu će igrati veliku ulogu.