Praktično svi u Europi žive u zagađenim gradovima, gdje je prosječna godišnja razina zagađenja sitnim česticama veća od ograničenja odnosno razine koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

To znači da skoro svi stanovnici ovoga kontinenta udišu loš zrak, za koji se pokazalo da je fatalan.

Zagađenje zraka povećava rizik od respiratornih i srčanih bolesti i skraćuje životni vijek.

"S trenutnim razinama zagađenja zraka mnogi ljudi se razbolijevaju. Znamo da smanjenje razine zagađenja zraka smanjuje broj oboljelih", rekao je Mark Nieuvenhuijsen, direktor Instituta za globalno zdravlje (Institute for Global Health - ISGlobal) sa sjedištem u Barceloni.

Koliko je opasno zagađenje zraka u Europi?

DW se udružio s Europskom novinarskom mrežom - European Data Journalism Network, kako bi analizirao satelitske podatke iz Copernicus Atmospheric Monitoring Service (CAMS).

Otkrili smo da je 2022. godine 98% ljudi u Europi živjelo na područjima na kojima je koncentracija sitnih čestica, koje se označavaju s PM 2,5, bila iznad granice koju je postavio WHO.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da prosječna koncentracija zagađenja sitnim česticama ne smije prelaziti pet mikrograma po kubičnom metru zraka godišnje. Mikrogram je tisuću puta manji od miligrama.

Razine zagađenja razlikuju se od regije do regije u Europi. To može biti posebno ozbiljno u dijelovima istočne Europe, doline Po u Italiji i na širim područjima metropola kao što su Atena, Barcelona i Pariz.

Naša analiza pokazuje da najzagađenije regije u Europi dostižu prosječnu godišnju koncentraciju PM 2,5 od oko 25 mikrograma po kubičnom metru.

Visoke razine zagađenja zraka u pojedinim europskim gradovima su prijavljene i poznate, ali ova nova analiza podataka nudi prvu usporedbu zagađenja u različitim regijama Europe. Pokazujemo gdje se kvaliteta zraka poboljšala, a gdje pogoršala.

Također smo koristili podatke da identificiramo dva mjesta sa suprotnim razvojem situacije. Prvo je u sjevernoj Italiji, gdje su razine zagađenja konstantno visoke, a drugo u južnoj Poljskoj, gdje su bili visoke, ali sada padaju. Pogledali smo i u kojoj mjeri strategije ublažavanja zagađenja pomažu ili ne pomažu.

Što su sitne čestice?

Sitne čestice su kombinacija čvrstih i tekućih čestica različitih organskih i anorganskih tvari i zagađivača. Sadrže sulfate, nitrate, amonijak, metalne okside, vodikove ione, vodu i morsku sol.

Zagađivači su nevidljivi golim okom. Imaju promjer manji od 2,5 mikrometra, što znači da su oko 30 puta tanji od jedne vlasi kose.

Iako postoje mnogi drugi zagađivači, koji utječu na zdravlje ljudi, uobičajeno je da se fokusiramo na ovu vrstu čestica jer postoje znanstveni dokazi o njihovom negativnom utjecaju na zdravlje.

Kakva je kvaliteta zraka u Europi u usporedbi s drugim regijama svijeta?

Kvaliteta zraka u Europi je načelno bolja nego u drugim regijama svijeta.

U indijskim gradovima, kao što su New Delhi, Varanasi i Agra, prosječne vrijednosti PM 2,5 mogu dostići čak 100 mikrograma po kubičnom metru. U Europi naši podaci pokazuju razine zagađenja do 25 mikrograma po kubičnom metru.

Ali čak i s relativno nižim razinama u Europi, zagađenje može imati značajan utjecaj na zdravlje ljudi.

Koju granicu zagađenja predlaže EU i što kažu stručnjaci?

Nova europska pravila o kvaliteti zraka dozvolila bi godišnju prosječnu koncentraciju od 10 mikrograma sitnih čestica po kubičnom metru zraka. Odbor za zaštitu okoliša Europskog parlamenta predložio je usvajanje preporuka WHO-a, koje su strože i iznose pet mikrograma sitnih čestica po kubičnom metru zraka.

Ali čak i dozvoljena koncentracija od 10 mikrograma bila bi daleko manja vrijednost od trenutnih standarda, koji dozvoljavaju godišnju koncentraciju od 20 mikrograma sitnih čestica PM 2,5 po kubičnom metru - četiri puta više od trenutne preporuke WHO-a.

Zdravstveni stručnjaci i ekolozi tvrde da bi nova europska pravila o kvaliteti zraka trebala odražavati smjernice WHO-a,  ali priznaju da bi to bio veliki izazov.

"Ograničenja dozvoljene koncentracije zagađenje EU-a nisu bazirana samo na zdravlju, već obuhvaćaju i ekonomske razloge i argumente, dok ograničenja Svjetske zdravstvene organizacije postavljaju stručnjaci koji u obzir uzimaju samo zdravlje", kaže Nieuwenhuijsen. "Nadam se da će pristati na preporuke WHO-a, mada će neki vjerojatno tvrditi da bi to bilo preskupo."

Okrenimo se sada našem prvom slučaju u studiji: sjevernoj Italiji.

Kvaliteta zraka konstantno loša u sjevernoj Italiji

Sredinom veljače 2023. mnogi gradovi u dolini rijeke Po bili su zagađeni. Zagađenjem su posebno pogođene regije Lombardija i Veneto. Prosječna dnevna koncentracija PM 2,5 u gradovima poput Milana, Padove i Verone porasla je iznad 75 mikrograma po kubičnom metru, prema navodima istraživača iz europskog programa za nadgledanje čovjekovog okoliša Copernicus. Za to je djelimice kriva geografija: regija je okružena planinama i zagađenje je uzrokovano gustim prometom, industrijom, emisijama štetnih plinova iz poljoprivrede i stambenim grijanjem, jer zrak "stoji" u tom području.

Agencije za zaštitu okoliša izvještavaju da tisuće ljudi svake godine prerano umiru zbog bolesti uzrokovanih zagađenjem. Studija, objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet, koristila je podatke o zagađenju iz 2015. i procijenila kako se oko 10% smrtnih slučajeva u gradovima poput Milana moglo spriječiti da su se prosječne koncentracije PM 2,5 smanjile za oko 10 mikrograma po kubičnom metru.

Kada bi najveći europski gradovi uspjeli postići cilj od pet mikrograma po kubičnom metru, istraživači su zaključili da bi svake godine bilo 100.000 manje smrtnih slučajeva uzrokovanih zagađenjem. Ali to nije smjer u kojem ide dolina Po.

"Pored toga što imamo negativnu geografsku situaciju, radili smo upravo suprotno od onoga što smo i kako smo trebali", rekla je Anna Gerometta, pravnica i predsjednica Cittadini per l'Aria, nevladine organizacije koja se zalaže za strožu politiku kvalitete zraka u Italiji.

Gerometta je rekla da su mjere za ograničavanje štetnih emisija iz automobila, stambenih objekata, tvornica mesa i grijanja preslabe u odnosu na dimenzije problema.

U Poljskoj, međutim, lokalna strategija u borbi protiv zagađenja pokazuje poboljšanja.

Poljska se rješava peći na ugljen i poboljšava kvalitetu zraka

U dijelovima Poljske razine zagađenja su među najvišima u Europi. Ali one su se stalno smanjivale od 2018. - prve godine koju smo uzeli za analizu.

Uzmimo grad Krakov, drugi po veličini grad u toj zemlji. Još 2018. godine regija Krakova je bilježila godišnju razinu zagađenja od skoro 25 mikrograma po kubičnom metru. Do kraja 2022. godine pala je za više od 20%. Susjedni gradovi Katowice, Gliwice i Tychy, kao i Poznanj i glavni grad Varšava, također su zabilježili pad zagađenja.

Poboljšanja su uslijedila nakon što su poljske vlasti pokrenule plan za modernizaciju sustava grijanja u kućanstvima, poznatih kao "smokers" -"pušači". Proces traje već deset godina.

"Zovemo ih 'pušačima' jer proizvode mnogo dima, a zapravo je riječ o starim pećima", kaže Piotr Siergiej iz ekološke organizacije Polish Smog Alert. "Skoro 800.000 zastarjelih peći je zamijenjeno, ali je ostalo još oko 3 milijuna. To je spor proces", kaže on.

Na području Krakova, gdje je 2019. godine stupila na snagu zabrana loženja ugljena i drva za grijanje, zamijenjeni su skoro svi stari sustavi grijanja.

Kako stajališta javnosti utječu na kvalitetu zraka?

"Prije deset godina, ako ste govorili o zagađenju zraka u Poljskoj, ljudi su govorili da to nije tako strašno kao kad lupite glavom o zid", naglašava Sierjiej. "Ali nakon godina stalnog lupanja od zid, najveći uspjeh je promjena percepcije. Zakon je važan, ali političari će uraditi samo ono što birači žele."

U Italiji su aktivisti za zaštitu okoliša primijetili sličan problem u premošćivanju jaza između znanstvenih spoznaja i svakodnevnog života: "Ljudi ne razumiju problem zagađenja zraka. S obzirom na to da ga ne vide, ne shvaćaju kakav utjecaj to ima na njihove živote", kaže Gerometta.

Ali stvari se mijenjaju.

Prema istraživanju Eurobarometra iz 2022., većina Europljana vidi respiratorne bolesti uzrokovane zagađenjem zraka sada kao ozbiljan problem. Dok su mnogi ispitanici rekli da se ne osjećaju dobro informiranim o trenutnim standardima, velika većina svjesna tog problema smatra da pravila o kvaliteti zraka treba ojačati.