Međunarodnim sporazumom za zaštitu intelektualnog vlasništva, poznatijem kao ACTA, neće se kažnjavati pojedinci koji ilegalno preuzimaju sadržaj na internetu, priopćila je danas Europska komisija, pokušavajući uvjeriti zemlje EU da ratificiraju sporazum, prenosi Hina.

Povjerenik za trgovinu Karel de Gucht govorit će krajem veljače pred Europskim parlamentom u prilog ACTA-e, ali i u Komisiji priznaju da su se izgledi smanjili.

"Ne vjerujem da će proći u ovome obliku. Mislim da sa sporazumom u ovome obliku nećemo naprijed", kaže predsjednik parlamenta, njemački socijal-demokrat Martin Schulz.

ACTA je potpisana 26. siječnja u Tokiju. Potpisale su je 22 od 27 zemalja EU-a.

O ACTA-i su pregovarali EU, Sjedinjene Države, Japan, Kanada, Novi Zeland, Australija, Singaput, Južna Koreja, Maroko, Meksiko i Švicarska, a tekst toga sporazuma zamišljen je za široku borbu protiv kršenja autorskih prava, od lijekova i drugih dobara, do ilegalnog skidanja sadržaja s interneta.

Izazvao je cijeli val prosvjeda, a protiv njega ustaju korisnici interneta koji ga smatraju teškim kršenjem slobode.

"Ako se ijedan od ključnih pregovarača o ACTA-i povuče, to će imati ozbiljne posljedice", kažu europski pregovarači. Odbije li ga ijedna zemlja EU-a, ili Europski parlament, on je gotov.

Europska komisija priznaje da je zakasnila u objašnjavanju naravi toga ugovora te da je dopustila da se razvije ideja da je ACTA instrument represije.

Odredbe ACTA-e "ne odnose se na razmjene datoteka između pojedinaca" i ne traže od pružatelja internetskih usluga "da postane nadzornik interneta u Europi", kaže Komisija.

"Kršenje zakona o intelektualnom vlasništvu odnosi se na slučaje kad to poprimi komercijalne razmjere, na primjer ako neki internetski site prodaje datoteke i reklamira se te tako generira profit", tvrde.

Protivnici ACTA-e kažu da taj sporazum krši temeljna građanska i digitalna prava, među ostalim pravo izražavanja i tajnost komunikacije