Više od 60 tisuća tona visokoradioaktivnog nuklearnog otpada uskladišteno je u privremenim objektima u Europi, skladišni kapaciteti gotovo su popunjeni, a dugoročno se rješenje ne nazire, pokazuje izvješće njemačke zaklade Heinrich Boell.

Nuklearna energija važan je ali i kontroverzan izvor energije u mnogim europskim državama. Pristaše je smatraju alternativom štetnim fosilnim gorivima, a protivnici postavljaju pitanje zbrinjavanja otpada koji može zadržati radioaktivna, a time i kancerogena svojstva tisućama godina.

Finska jedina u svijetu planira izgraditi trajno odlagalište za najopasniju vrstu nuklearnog otpada, navodi se u izvješću njemačke zaklade Heinrich Boell, povezane sa Zelenom strankom.

Postojeći kapaciteti za skladištenje nuklearnog otpada srednje i visoke razine radioaktivnosti "nisu predviđeni za dulji rok", naglašavaju autori izvješća. U Europi je 2016. godine većina iskorištenog nuklearnog goriva (81 posto) bila pospremljena u rashladne bazene koji su manje sigurni od suhih skladišta, napominju.

Skladišnog prostora ponestaje, otkriva istraživanje, pa je tako u Finskoj iskorišteno 93 posto raspoloživih skladišnih kapaciteta, a u Švedskoj 80 posto. Mnoge zemlje ni ne objavljuju te podatke, upozoravaju autori.

Više od 75 posto europskog nuklearnog otpada generiraju Francuska (30 posto), Velika Britanija (20 posto), Ukrajina (18 posto) i Njemačka (osam posto), pokazuje njihovo istraživanje, koje se dijelom temelji na podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Izvješće nije obuhvatilo Rusiju i Slovačku čiji podaci nisu bili dostupni, dodaje dpa.