Njemačka vlada kritizirala je ključne prijedloge Europske komisije u vezi s budućim proračunom. "Savezna vlada neće moći prihvatiti ovaj prijedlog Komisije", poručio je glasnogovornik vlade Stefan Kornelius. „Sveobuhvatno povećanje proračuna EU-a nije moguće objasniti građanima u vremenima kada sve države članice ulažu znatne napore u konsolidaciju svojih nacionalnih proračuna", rekao je Kornelius.

Europska komisija predlaže proračun od dva bilijuna eura za razdoblje od 2028. do 2034. godine. To je oko 700 milijardi eura više nego u sadašnjem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju. Planirano je, među ostalim, povećanje izdvajanja za obranu i konkurentnost. Kao gospodarski najjača članica, Njemačka u proračunu sudjeluje s gotovo četvrtinom ukupnog iznosa.

Ostali veliki neto uplatitelji su Francuska i Nizozemska. One prosječno izdvajaju nešto više od jedan posto svojeg BDP-a. Hoće li države članice ubuduće više uplaćivati, ostaje neizvjesno. Mnoge se same bore s ograničenim proračunima i visokim dugovima.Njemačka vlada ne vidi osnovu za povećanje svog udjela u EU-proračunu.

Kritike dodatnog oporezivanja tvrtki

Kao jedan od nekoliko novih izvora prihoda za proračun EU-a Komisija predlaže uvođenje pristojbe za velike tvrtke s godišnjim prometom većim od 100 milijuna eura. No, ovo dodatno oporezivanje velikih poduzeća - koje bi trebalo rasteretiti proračune država članica - ne nailazi na podršku njemačke vlade. A glasno se protivi i privreda.

Tako je primjerice Udruženje njemačke automobilske industrije (VDA) poručilo da se poduzeća u Njemačkoj i Europi nalaze u izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji. „Svako povećanje poreza ili uvođenje dodatnih nameta stoga se mora odbaciti - kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini", izjavila je predsjednica Hildegard Müller. Pristojba koja bi se naplaćivala neovisno o dobiti bila bi vrlo štetna za gospodarski rast i oslabila bi konkurentnost poduzeća u EU, napominje Müller.

Spajanje poljoprivrednih i regionalnih fondova

Iz proračuna EU-a za sljedećih sedam godina može se iščitati što je državama članicama i Europskom parlamentu važno i koliko im je Europa vrijedna - i tko odlučuje kako će se sredstva trošiti. Jasno je da EU ubuduće želi izdvajati više za obranu i poduzeti više mjera kako bi europska poduzeća mogla opstati u globalnoj konkurenciji.

Prema mišljenju Komisije, pandemija koronavirusa i ruski napad na Ukrajinu pokazali su da EU mora brže i fleksibilnije reagirati u kriznim situacijama. Način da se to postigne je, prema mišljenju Komisije, smanjenje broja programa i to za dvije trećine - na 16. Time bi manje novca unaprijed bilo fiksno određeno za pojedine namjene.

Ključna je stavka pritom objedinjavanje dva najveća proračunska izdatka - za poljoprivredu i za regionalni razvoj. Oni zajedno čine gotovo 70 posto sadašnjeg proračuna. Prema planovima Komisije oni bi trebali biti pretvoreni u tzv. "partnerske planove". Za to je predviđeno 865 milijardi eura. Države članice trebaju izraditi nacionalne planove kako bi mogle koristiti ta sredstva. Prema nacrtu, isplate državama bit će uvjetovane provođenjem reformi i poštivanjem temeljnih načela vladavine prava.

Izravna plaćanja ostaju

No istovremeno je za poljoprivredu predviđeno 300 milijardi eura direktne podrške. Ona bi se i ubuduže uglavnom odvijala putem izravnih plaćanja, koja ovise o veličini gospodarstava. Osim toga, prema Komisiji, sredstva će biti dostupna za mlade poljoprivrednike, pomoć za ulaganja ili ekološke bonuse iz drugih programa.

Stručnjaci za poljoprivredu strahuju da bi objedinjavanje poljoprivrednih sredstava s drugim fondovima i veći utjecaj država članica moglo značiti kraj zajedničke poljoprivredne politike. Još prije nego što je Komisija predstavila svoj nacrt, poljoprivrednici i njihova udruženja izašli su na ulice Bruxellesa u znak prosvjeda protiv prijedloga.

Novi zadaci, novi izdaci

EU i dalje planira financirati svoja dosadašnja ključna područja: podršku poljoprivrednicima, razvoj regija, izgradnju cesta i željeznica, istraživačke i susjedske programe. No, istovremeno mora financirati i nove obveze: tako Bruxelles planira u sljedećim godinama mobilizirati gotovo 800 milijardi eura za vojno jačanje. Osim toga, predviđa se oko 400 milijardi eura za fond koji bi povećao konkurentnost europske privrede.

Da bi se sve to financiralo potrebno je, smatra predsjednica komisije Ursula von der Leyen, povećanje izdvajanja država članica. No, EU raspolaže djelomično i vlastitim sredstvima. Primjerice, oko tri četvrtine carina prikupljenih na vanjskim granicama Unije ulazi u zajednički proračun. Bruxelles želi otvoriti i dodatne izvore prihoda, primjerice nametom tvrtkama na elektronički otpad koji proizvode ili udjelom u porezu na duhan.

Za sada ti planovi nailaze na kritike - ne samo iz Njemačke. Tu se, naime, radi o temeljnom pitanju: ubirati poreze ili stvarati dugove - za što su još uvijek nadležne nacionalne vlade.

Osim toga kritika dolazi i iz Europskog parlamenta: zastupnici se boje da bi znatno povećanje budžeta i promjena njegove strukture dovelo do slabljenja "kraljevskog prava" Europskog parlamenta - nadzora nad proračunom i načinom korištenja sredstava.

Početak dugotrajnih pregovora

Predstavljanje proračunskog nacrta od strane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i nadležnog povjerenika Piotra Serafina označava početak duge i kontroverzne rasprave, tijekom koje će Komisijin prijedlog vjerojatno biti značajno izmijenjen.

Na kraju će biti potrebna jednoglasna odluka država članica i suglasnost Europskog parlamenta. Sudionici imaju dovoljno vremena za rasprave: novi proračun vrijedit će od 2028. do 2034. godine.

Međutim, možda će pokušati zaključiti pregovore već do proljeća 2027. godine. Tada se naime održavaju predsjednički izbori u Francuskoj. A ako bi u tako važnoj članici na vlast došli desni populisti, to bi dodatno zakompliciralo pregovore - koji su i bez toga već dovoljno složeni.