Djeca koja su rođena u godini poznatog "obećanja iz Soluna" 2003. kada je svim zemljama zapadnog Balkana obećano punopravno članstvo, u međuvremenu su već odrasla i pitaju svoje roditelje što je konačno s tim proširenjem. "Treba li se još jedna generacija za 20 godina zapitati što je s obećanjem?"

Smanjenje EU parlamenta i Europske komisije

Ovom opaskom njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock otvorila je u četvrtak ministarsku konferenciju na temu jačanja struktura u svrhu proširenja Europske unije. Konferencija pod nazivom "Veća, snažnija Unija" okupila je dvadesetak ministara vanjskih poslova zemalja Europske unije i zemalja kandidata, a cilj joj je bio dati nove impulse ideji jačanja struktura EU-a u svrhu bolje pripremljenosti na nova proširenja. "Ne radi se o tome da samo promijenimo fasadu EU-a nego da ojačamo i njezinu strukturu kako bi mogla nositi nova proširenja", rekla je Baerbock

Vijeće EU-a se već temeljno na samitu u Granadi dogovorilo o tomu da proces jačanja struktura EU-a treba voditi paralelno s procesom proširenja. Konferencija u Berlinu je trebala dati nove impulse u procesu za koji, kako je rekla Baerbock, svi znaju da je nužan, ali nitko ne zna kako bi on trebao izgledati. "Više nije pitanje hoćemo li nego kako ćemo ojačati EU", rekla je njemačka ministrica okupljenim kolegama.

Približavanje kroz napredak

Baerbock je u četvrtak iznijela nekoliko ideja kako bi te promjene trebale izgledati kako bi se stvorile realne šanse za proširenje i to prije nego što "jedna nova generacija odraste". Kao prvo institucije: novim proširenjem one se ne bi povećavale jer je, kako je rekla Baerbock, svima jasno da su one i sada preglomazne. Jedno od rješenja Njemačka vidi u podjeli pojedinih resora unutar komisije ne dvije zemlje.

Za zemlje kandidatkinje Njemačka vidi forme približavanja Europskoj uniji i to prije punopravnog članstva. "Zašto na primjer, ne bismo zemlje koje su zatvorile pojedina poglavlja u pregovorima, pozvali da sudjeluju na odgovarajućim konferencijama Vijeća EU-a. One bi bile prisutne kada bi se odlučivalo o budućnosti EU-a umjesto da ih samo jednom godišnje pozivamo na samite o proširenju", predlaže Baerbock. No ne radi se samo o mrkvi nego je tu i poznata batina: isplatu EU-sredstava bi trebalo tijesno povezati s ispunjavanjem standarda vladavine prava. "Mi moramo brže reagirati u slučaju da zemlja-kandidat iznova krši naše zajedničke vrijednosti", rekla je Baerbock.

Među promjene koje bi EU trebao provesti su i promjene u procesima glasanja, gdje postoji mnogo ograda od strane manjih zemalja-članica koje strahuju da bi kod glasanja gdje se primjenjuje princip tzv. kvalificirane većine mogle ostati zakinute. "Jedna od ideja kako umiriti skeptike koji strahuju od toga da će njihovi temeljni interesi biti preglasani je i uvođenje neke vrste žutoga kartona kada postoji potreba za pronalaženjem kompromisa. Postojao bi i crveni karton, ali samo za iznimne slučajeve i teme", rekla je Baerbock.

S impulsima i raspravama bi se nastavilo tijekom belgijskog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici sljedeće godine.

Popuniti prazninu do punopravnog članstva

No što misle zemlje kandidatkinje čiji predstavnici su također bili pozvani u Berlin. Predstavnica Srbije, ministrica za europske integracije Tanja Miščević kaže kako su sve zemlje kandidatkinje složne u pitanju da punopravnom članstvu nema alternative. No istodobno je zaključila kako je proces postupne integracije, prije svega ekonomske, povoljno rješenje.

"Brza integracija u politike koje su ključne za EU tržište, kao npr. transport, energetika, okoliš, ali i digitalna politika, je najbolji put da se i prije članstva dokaže naša spremnost da u njima sudjelujemo. Mnogo važnije, a to će svakako biti od koristi za građane, je to da ubrzani transport znači brži protok roba i usluga, uključivanje u energetsku politiku, a to znači stabilnost i sigurnost opskrbe energentima. Ono što sada čekamo je komunikacija Europske komisije o planu razvoja, kako bismo mogli ove dobre ideje i provesti", rekla je Miščević na rubu konferencije za DW.

Njezin kolega iz Sjeverne Makedonije, Bujar Osmani, koji je sudjelovao na jednom od glavnih panela konferencije, rekao je kako se zemlje-članice moraju oprostiti od trenutnog binarnog principa, dakle pitanje članstva ili ne i vrijeme do punopravnog članstva popuniti novim formama približavanja."Problem je formalna koncentracija na članstvo, nama je važnija integracija, dakle ispunjavanje uvjeta i postupna integracija, to jest pristup tržištu i strukturalnim fondovima", rekao je Osmani.

Opasna frustracija i rezignacija

Ministrica vanjskih poslova Slovenije i bivša povjerenica Europskog parlamenta za zapadni Balkan Tanja Fajon je ustvrdila kako treba iskoristiti trenutni momentum za daljnji proces proširenja, ali je ukazala na "zabrinjavajući pad" podrške članstvu u Europskoj uniji u zemljama regije. Prije nje je i Baerbock ocijenila kako je proširenje na zemlje zapadnog Balkana, ali i na Ukrajinu i Moldaviju, zbog agresivne politike ruskog predsjednika Vladimira Putina "geostrateški i geopolitički važno" za Europsku uniju, ali je isto tako ukazala na frustraciju i rezignaciju koja se u zemljama zapadnog Balkana širi zbog dugog procesa približavanja. "To je frustracija koju drugi itekako znaju iskoristiti" , rekla je Baerbock aludirajući na Moskvu.

Hrvatski predstavnik na konferenciji, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman je rekao kako Hrvatska smatra da se proširenje i proces jačanja struktura može odvijati paralelno. No istodobno je, na rubu konferencije, zaključio kako i sadašnji EU-ugovori omogućavaju proces proširenja za koji se "Hrvatska u potpunosti zalaže". Poznato je da Hrvatska ne spada u onaj krug članica koje podržavaju njemačko-francusku inicijativu za strukturne reforme.

U svakom slučaju u četvrtak se u Berlinu nije mnogo govorilo o mogućim datumima proširenja. No 2030. kao godina koju je predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel nedavno naveo kao godinu kada bi Europska unija mogla postati spremna za proširenje se poklapa s prognozom Annalene Baerbock da bi strukturne reforme mogle biti okončane u sljedećem petogodišnjem izbornom razdoblju Europskog parlamenta koje počinje nakon izbora sljedeće godine.