Novi važan korak na putu ka ostvarenju reforme migracijskog sustava u Europskoj uniji također je simbolično bio popraćen jednim znakovitim potezom njemačkog ministarstva unutarnjih poslova. U vrijeme kada je u Kopenhagenu počinjao informativni susret ministara unutarnjih poslova Europske unije na kojem je je jedno od glavnih pitanja bilo i protjerivanje stranaca koji nemaju pravo boravka u EU, iz Leipziga je poletio još jedan čarter s deportiranim migrantima. Ovaj put za Irak.

Prošlog tjedna, kada je njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (Kršćansko-socijalna unija, CSU) na Zugspitze,  najvišem planinskom vrhu Njemačke, ugostio kolege iz susjednih zemalja kako bi razgovarali o migracijama, iz Leipziga je također poletio jedan čarter ali za Afganistan. Termini za polijetanje oba leta sigurno nisu bili izabrani slučajno. Poruka s oba sastanka je: Europska unija mora nešto učiniti s ilegalnom migracijom, a jedan od najvažnijih elemenata te politike je povećanje broja protjeranih tj. onih koji nemaju pravo ostanka u EU.

Povećati broj protjerivanja

Domaćin susreta u Kopenhagenu, jednog od prvih velikih sastanka u sklopu danskog predsjedavanja Europskom unijom, danski ministar useljeništva i integracije Kaare Dybvad Bek je potpuno jasan kada je u pitanju procjena pitanja azila i Europske unije. "Sustav azila u Europskoj uniji ne funkcionira. 50 posto zahtjeva za azil se odbija a samo jedan od četvero odbijenih zaista i napušta EU. To moramo promijeniti i zato moramo pronaći neko rješenje", rekao je Dybvad Bek. On je nakon susreta objasnio da će traženje partnera izvan Europske unije biti jedan od prioriteta Danskog predsjedanje EU-om.

Pronaći zemlje koje bi primile protjerane je očito najveća prepreka u ostvarivanju cilja pojačanog deportiranja. "Naš dojam je da izvan Europske unije postoje zemlje koje bi mogle biti partneri za organiziranje 'Return Hubs' i taj cilj želimo konkretizirati i zajednički unutar EU-a i ostvariti", rekao je Dobrindt prije sastanka ministara.

Ono što Dobrindt želi je veći pritisak kada su u pitanju deportacije, stvaranje partnera u trećim zemljama kamo bi oni koji nemaju pravo ostanka trebali biti protjerani, te sprječavanje djelovanja krijumčarima ljudima.

Vlada sloga ali ne moraju svi biti „za"

Dobrindt smatra da ovaj dogovor ne mora biti postignut na razini svih članica Europske unije nego se može raditi "o grupi" zemalja koje na tome rade.

Među te zemlje očito spada i Hrvatska čiji ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je u Kopenhagenu jasno dao do znanja kako "treba pronaći rješenje" kako da se oni koji ne smiju ostati u EU-u, ako treba, protjeraju i u zemlje s kojima protjerani nemaju nikakve veze.

Božinoviću je, kako je rekao, stalo i do toga da brojne migrante u budućnosti poštedi od dugog puta i izloženosti kriminalnim bandama. „Zato mislim da bi ‚hubovi' izvan Europske unije bili dobro rješenje", zaključio je hrvatski ministar.

Novac nije problem

Da je i Europskoj komisiji stalo da se reforme provedu, potvrdio je i povjerenik za unutarnja pitanja EU-a, Austrijanac Magnus Brunner koji je rekao da će komisije učiniti sve da se za reformu pronađu sredstva. "Mi smo pripremili 12 milijardi za upravljanje migracijom, 15,4 milijardi za zaštitu granica i to čak ni ne uključuje 12 milijardi koje smo izdvojili za Frontex. Ove svote pokazuju da je migracija na vrhu prioriteta Europske unije", zaključio je Brunner.

On je odbacio pitanje novinara o tome koliko se ljudi misli protjerati iz EU-a u nastupajućem razdoblju. "Sve što je više od onoga što se događa sada. Svaki porast broja se može smatrati uspjehom", rekao je Brunner.

„Inovativna rješenja"

Povjerenik se osvrnuo i na primjedbu jednog novinara kako odjednom, što se vidjelo i na sastanku na Zugspitze, vlada relativna suglasnost oko toga da migrantsku politiku treba temeljito promijeniti. "Sve zemlje članice se slažu oko ovog pitanja. Naravno imamo nekih detalja oko kojih se ne slažu svi, ali u principu smo složni, što mi daje nadu da ćemo do kraja procesa imati rješenje jer to građani i očekuju od nas", rekao je Brunner.

Čarobna složenica ovog sastanaka ali i reforme migrantskog sustava Europske unije je formulacija o "inovativnim rješenjima". Dakle rješenje poput željenog protjerivanja u zemlje koje s onima koje se protjeruju nemaju nikakve veze. O kojim zemljama bi se trebalo raditi, u Kopenhagenu nije nitko spominjao. Već dulje se spominju Libija, ali i npr. Uganda s kojom navodno Nizozemska već bilateralno pregovara o povratku odbačenih azilanata.

„Wir schaffen das" nikom nije ništa dobrog donio

Domaćin susreta Danska već godinama provodi jednu od najrestriktivnijih migracijskih politika. I dok su ju isprva europski partneri ignorirali, sada se čini da je danski pristup za većinu u Europi spasonosno rješenje. "Mi o ovom govorimo već godinama i nitko nas nije slušao, ali sad postoji veliko suglasje", rekao je Dybvad Bek. Danski ministar je pohvalio aktualnu njemačku inicijativu ministra Dobrindta  ali nije zaboravio poslati i kritiku u smjeru dosadašnje njemačke politike: "Ja ne mislim da je mentalitet "Wir schaffen das" (Mi ćemo to uspjeti, anm. ur.) ikome donio išta dobrog na europskom kontinentu", zaključio je danski ministar oslanjajući se na poznatu izreku Angele Merkel na početku izbjegličke krize.

Da Danska već dulje vrijeme ima drugačiji pristup problemu neregulirane migracije moglo se čuti i u izlaganju danskog ministra pravosuđa, socijaldemokrata Petera Hummelgaarda koji je kriminal povezan s ilegalnim prelascima granica nazvao "rak ranom" Europske unije. Rječnik kakav su do sada rijetko upotrebljavali pripadnici stranaka lijevog centra.  

Europska unija mora reagirati na brige građana rekao je EU povjerenik Brunner. Neke zemlje poput Grčke već posežu za drastičnim mjerama. Kako je u Kopenhagenu objasnio grčki ministar unutarnjih poslova Anastanasios Plevris, Grčka priprema zakon po kojem će svatko komu se odbije zahtjev za azilom i ne napusti zemlju biti kažnjen zatvorom od dvije do pet godina.