Eksperiment zajednički provode na istraživačkoj morskoj postaji Martinska kraj Šibenika i u okolici otoka Zlarina znanstvenici Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđera Boškovića (IRB) te znanstvenici iz Sveučilišta Oldenburg u Njemačkoj.

Znanstvenici ovih dana dnevno ispituju promjene svojstava površine mora kao i utjecaja atmosferskog onečišćenja iz različitih izvora na organizme koji žive na morskoj površini, , priopćio je u petak IRB.

Ovakav tip eksperimenta naziva se mezokozmos i omogućuje znanstvenicima da u stvarnim uvjetima okoliša, ali uz mogućnost manipulacije okolišnih čimbenika, ispituju utjecaj emisija atmosferskih čestica iz prometa i industrije, ali i onih koje nastaju uslijed šumskih požara, objasnila je dr. sc. Sanja Frka Milosavljević iz Laboratorija za biogeokemiju mora i atmosfere Zavoda za istraživanje mora i okoliša IRB-a.

Istaknula je da je ovakav tip studija posebno važan jer je na temelju izvedenih zaključaka moguće bolje razumjeti utjecaje na globalnoj skali. Srednji Jadran, dodala je, trajno je izložen visokom do vrlo visokom riziku od požara te ima dugu povijest ekstremnih šumskih požara.

S njemačke strane projekt vodi dr.sc.Mariana Ribas-Ribas, a Frka Milosavljević voditeljica projekta s hrvatske strane podsjetila je kako se očekuje da će klimatske promjene uzrokovati povećanje temperature i učestalost sušnih uvjeta u sljedećim desetljećima, a time će se povećati zapaljivosti goriva, rizična požarna područja kao i produženje požarne sezone.

Generalno nepoznati učinci donosa atmosferskoga materijala

Frka Milosavljević objasnila je da je zato zabrinjavajuće što su učinci donosa atmosferskoga materijala putem atmosferskoga taloženja na površinske vode Jadrana generalno nepoznati.

Prema procjenama Međuvladinoga tijela o klimatskim promjenama (IPCC) predviđa se da će u mnogim područjima diljem svijeta klimatske promjene utjecati na okoliš i smanjenje kvalitete zraka. Znastvenica je dodala kako je najveća nesigurnost u procjenama antropogenih klimatskih pritisaka povezana s atmosferskim lebdećim česticama suspendiranima u zraku. Čestice u atmosferi utječu na održavanje ravnoteže ukupnoga zračenja tako što raspršuju i apsorbiraju Sunčevo zračenje te posreduju u formiranju oblaka i oborina.

S druge strane, utječu i na kvalitetu zraka, odnosno smatraju se štetnima po zdravlje svih živih bića. Uslijed različitih ekonomskih i političkih čimbenika, antropogene aktivnosti danas mijenjanju količinu i kemijski sastav atmosferskih čestica diljem svijeta, istaknula je.

Eksperimenti koji se trenutačno provode dio su projekta "Biokemijski odgovori površinskog sloja oligotrofnog područja Jadranskog mora na atmosfersko taloženje (HRZZ-IP-2018-01-3105)", financiraju ih Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) i DAAD bilateralni projekt s Njemačkom "Dnevna dinamika na međufaznom području more-atmosfera (2020-2022)".

Osim znanstvenika iz nekoliko laboratorija IRB-a i njemačkih suradnika, u eksperimentu kroz brojne analize sudjeluju i znanstvenici s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba, Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, kao i znanstvenici iz mađarskoga Panonskog Sveučilišta.

U eksperimentima se koristi i poseban katamaran na daljinsko upravljanje za uzorkovanje same površine mora, opremljen raznim senzorima koji podatke skupljaju u realnom vremenu koje je dizajnirao dr. sc. Oliver Wurl.

Istraživanja su nastavak uspješne suradnje hrvatskih i njemačkih znanstvenika na eksperimentu koji je počeo u zaljevu Jada u Sjevernom moru 2017. u kojemu su sudjelovali i znanstvenici iz Kostarike, Velike Britanije, Švedske, Španjolske, Poljske, Italije i Danske. Suradnja je rezultirala radom koji je nedavno objavljen u prestižnom časopisu "The Bulletin of the American Meteorological Society".