Oko 63 posto hrvatskih građana obraća pažnju i nastoji štedjeti energiju, a nešto manje od četvrtine njih misli da bi trebali štedjeti, ali se ne ponašaju tako, pokazuju podaci istraživanja o štednji energije u kućanstvu.

Istraživanje je u rujnu provela agencija za istraživanje tržišta GfK Hrvatska, osobnom anketom u domaćinstvima ne reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina.

Prema rezultatima istraživanja, samo osam posto hrvatskih građana uopće ne obraća pažnju na potrošnju energije, a njih pet posto nije moglo odgovoriti na pitanje o štednji energije.

Siromašniji bolji ekolozi 

Podaci prema regijama pokazuju da najracionalniji stav o potrošnji energije imaju kućanstva u Istri, Primorju i Gorskom kotaru - gdje tri četvrtine, ili 75 posto anketiranih obraća pažnju i nastoji štedjeti energiju, a slijede kućanstva iz sjeverne Hrvatske sa 71 posto. Nasuprot tomu, tek nešto više od polovice, točnije 52 posto kućanstava u Dalmaciji obraća pažnju na potrošnju i nastoji štedjeti energiju.

Iz GfK napominju i kako istraživanje pokazuje da i visina ukupnih mjesečnih primanja kućanstava utječe na štednju energije - najsiromašniji imaju najvišu svijest o potrošnji jer 77 posto kućanstava s nižim primanjima obraća pažnju i nastoji štedjeti, dok je u kućanstvima s najvišim prihodima takvih znatno manje, oko 59 posto.

Kao jedan od pokazatelja spremnosti na štednju energije iz GfK ističu i opremljenost kućanstava kućanskim aparatima koji imaju oznaku energetske efikasnosti (npr. A, A+, A++), dakle za svoj rad troše manje električne energije.

Skuplji štedni uređaji 

Prema rezultatima istraživanja, tek nešto više od trećine kućanstava (37 posto) ima barem jedan uređaj koji štedi energiju, njih 34 posto navodi da nema ni jedan takav uređaj, a čak 29 posto ne zna pa se, napominju iz GfK, može pretpostaviti da u biti i nemaju štedne uređaje.

Kućanstava koja imaju štednje uređaje najviše je u Zagrebu i okolici (43 posto), te Istri s Primorjem i Gorskim kotarom (41 posto), a najmanja u Dalmaciji (33 posto) te Lici, Kordunu i Banovini (38 posto).

Istraživanje pokazuje i povezanost posjedovanja takvih uređaja s visinom primanja, tek 12 posto kućanstava s nižim primanjima ima štedne uređaje, što iz GfK obrazlažu i činjenicom da su takvi uređaji u osnovi nešto skuplji od klasičnih, što se, napominju, ubrzo poništava njihovim korištenjem jer koriste manje energije. Oko 48 posto kućanstava s najvišim mjesečnim primanjima ima štedne uređaje, navode iz GfK. (hina/metro-portal)