Prosječan vlasnik mobitela svoj uređaj mijenja svakih 18 mjeseci. Stari mobiteli pritom završavaju u ladici ili otpadu, pri čemu predstavljaju teret za okoliš jer nisu proizvedenih od biorazgradivih materijala. Čak i ako recikliramo plastične i metalne dijelove, na reciklažu trošimo velike količine energije. To bi se u bližoj budućnosti trebalo promijeniti.

Kućišta mobitela moguće je proizvesti od ekološkog pamuka ili kukuruznog škroba pa bi kao takva mogla završavati na kompostu. Aditivi i impregnacija štitili bi uređaj od prerane prirodne razgradnje, što bi vlasnicima jamčilo određeni rok trajanja mobitela, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Warwick.

Englezi su pod vodstvom Kerryja Kirwana uspješno proizveli omote za mobitele koje je u potpunosti moguće kompostirati. Nizozemac Ger-Jan van Breugel je pak od bambusa i bio-plastike napravio razgradivi mobilni telefon (bez elektronike i baterije).

Neizvjesno je kada će se navedeni i drugi ekološki izumi pojaviti na tržištu krajnje potrošnje. Činjenica je da elektroniku i baterije još nije moguće proizvesti od zelenih materijala, ali tehnoloških prepreka nema kada se radi o kućištima i drugim dijelovima mobitela i računala. Kompanija NTT Docomo najavila je da će još ove godine u Japanu predstaviti drveni mobitel, dok Sharpov uređaj "Touch Wood" (pogledajte video) s kućištem od čempresa na tržište izlazi u ožujku.

Prvi mobiteli koji su djelomično bili napravljeni od kukuruznog škroba i krumpira nisu naišli na odobravanje aktivista za zaštitu okoliša. Radi se o Nokiji Evolve 3110 i Samsungu E200 ECO. Naime, dodatna proizvodnja kukuruza i krumpira zahtjeva značajne količine vode, energije i pesticida zbog čega je upitno predstavljaju li ti mobiteli doista olakšanje za okoliš, a glavobolju stručnjacima zadaje i prerada u kojoj se koriste posebne bakterije i umjetne tvari.