Izbjegnite najveće pogreške prilikom uređenja svoje zelene oaze. Vrtovi su važan životni prostor za životinje i biljke, pogotovo u gradovima. Uz malo truda i početnici mogu imati vlastito cvijeće, voće i povrće.

Umjetno gnojivo, pesticidi i druge kemikalije
Umjetno gnojivo dodatno opterećuje okoliš i zapravo uopće nije potrebno u vrtlarstvu. Gnojivo za vlastite potrebe možete proizvesti sami kompostiranjem. Pesticidi pak u vrtu nemaju što tražiti - otrov ne ubija samo štetočine nego trajno ostaje na biljci i njenom plodu. Ostaci otrova ujedno zagađuju podzemne vode. Prirodno sredstvo protiv puževa je kava (blaga i hladna).

Monokultura
Označava uzgoj samo jedne biljne vrste kroz više godina. Iako vrt ponekad ostavlja pomalo divlji dojam, dobri vrtlari unaprijed planiraju gdje će posaditi određenu vrstu. Monokulture su osjetljivije na bolesti pa se vrtlarima preporučuje da biljke sade u ciklusima od tri godine. Prve godine se sade biljke koje najjače "žderu tlo" poput kupusa i poriluka, slijede srednji žderači (mrkve, luk, paprika) i blagi žderači (začini, grah, grašak). Kako svako pravilo ima iznimku, jagode tri godine ostaju na istom mjestu, dok rabarbara nikad ne mijenja lokaciju.

Zalijevanje pitkom vodom
Zar nije dovoljno da pitkom vodom peremo ulice, WC i suđe? Pravi eko-vrtlari u svojoj zelenoj oazi koriste kišnicu.

Uklanjanje lišća
Lišće uvijek uklanjajte grabljama, a ne električnim uređajima. Također, odstranite samo lišće s travnjaka jer listovi oko grmlja i gredica "hrane" poželjne insekte i životinje.

Jeftine sadnice
Jeftine biljke koje u prodavaonici još izgledaju lijepo, često su već počele trunuti u plastičnoj posudi. Greenpeace u svom časopisu upozorava da brojne biljke koje se nude u trgovačkim lancima na policu već dolaze prepune pesticida i u vrlo lošem stanju. Zbog in-vitro uzgoja manje su otporne na bolesti pa nespremne na stvarne uvjete brže propadaju.