Strategijom se utvrđuju mjere za smanjenje emisija metana u Europi i na međunarodnoj razini.

Smanjenje emisija metana ključno je za ostvarivanje europskih klimatskih ciljeva kako bi do 2050. Europa bila klimatski neutralna.

"Danas smo donijeli našu prvu strategiju za rješavanje problema emisija metana od 1996. Iako su sektori energetike, poljoprivrede i otpada jednako važni, u energetskom sektoru te se emisije mogu najbrže smanjiti uz najniže troškove", kazala je povjerenica za energetiku Kadri Simson.

"Europa će biti predvodnica u tom području, ali to ne može učiniti sama. Moramo surađivati s našim međunarodnim partnerima kako bismo riješili problem emisija metana iz energije koju uvozimo", dodala je.

Strategija obuhvaća zakonodavne i nezakonodavne mjere za sektore energetike, poljoprivrede i otpada, koji su odgovorni za oko 95 posto emisija metana povezanih s ljudskom aktivnošću.

Europska unija proizvodi pet posto globalnih emisija metana na domaćem tržištu.

Metan je u Europi odgovoran za deset posto emisija stakleničkih plinova.

Zahvaljujući dosadašnjim europskim regulatornim inicijativama, emisije metana u energetskom sektoru prepolovile su se, dok su se emisije iz otpada smanjile za trećinu, a iz poljoprivrede za nešto više od petine, u odnosu na razine iz 1990., navodi Komisija.

Metan je snažniji od CO2 i, u nižoj atmosferi, doprinosi stvaranju ozona, jakog lokalnog onečišćivača zraka koji uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme.

Jedan od prioriteta strategije poboljšati je mjerenje emisija metana i izvješćivanje o njima. Uz mjere na razini EU-a za podizanje standarda mjerenja, verifikacije i izvješćivanja, Komisija će podržati uspostavu međunarodnog opservatorija za emisije metana, uz potporu europskih satelita.

Kako bi se smanjile emisije metana u energetskom sektoru, predložit će se obvezne mjere za poboljšanje otkrivanja i otklanjanja curenja u plinskoj infrastrukturi te će se razmotriti uspostava zakonodavnog okvira kojim bi se zabranila praksa spaljivanja na bakljama i ispuštanje u atmosferu.

U dijalogu s međunarodnim partnerima, Komisija će utvrditi i moguće standarde, ciljeve i poticaje za uvoz energije u EU te načine njihove provedbe, a svi zakonodavni prijedlozi temeljit će se na procjenama učinka, navodi se u priopćenju EK.