« Svijet
objavljeno prije 2 godine i 4 mjeseca
KOMENTAR

Dvoboj Italije i EU-a je počeo

Europska komisija je po prvi put potpuno odbila čitav proračun neke članice i sad je jasno da se s Rimom više neće tek pregovarati. Sad se radi o tome da se pokaže tko je tu gazda, misli Bernd Riegert

Cirkus počinje...
Cirkus počinje... (Arhiva)
Više o

EU

,

Italija

,

proračun

Populistička vlada u Italiji je doslovce bacila rukavicu Europskoj komisiji i izazvala je sa svojim neprihvatljivim proračunom na dvoboj. EK je prihvatio taj izazov. I sad počinje fiskalna i politička makljaža. Svađa o ispravnom  državnom proračunu se pretvara u ogorčenu borbu za moć između Bruxellesa i Rima.

Iznenađuje da se Europska komisija odlučila za tvrdi stav i  po prvi put u povijesti zajedničke valute potpuno odbila nečiji prijedlog proračuna. Nije imala drugog izbora, smatra nadležni povjerenik Valdis Dombrowskis, jer su se populistički pokret Pet zvijezda i desničarska Lega skoro trijumfalno još i hvalili kako njihov proračun s još više dugova „svjesno i s punom namjerom" krši pravila Europske unije.

Sad je velik rizik kako će vlada u Rimu, koja ionako gleda samo kako će to djelovati na domaću, talijansku publiku  krenuti u potpunu blokadu i da će potpuno zatvoriti uši. Neće se trebati dugo čekati na psovke na „birokrate u Bruxellesu" koji su zapravo krivi za sve. Talijanski ministar financija sad ima tri tjedna vremena predstaviti novi prijedlog državnog proračuna bez novih dugova. Ako to ne uspije - a treba računati da će se to dogoditi, onda Europska komisija u dogovoru s drugim zemljama zone eura mora postaviti stroge zahtjeve i na kraju povesti protiv Italije postupak zbog njenog državnog deficita.

Drama se ne može izbjeći

Europska komisija poručuje vladi Italije kako ipak ne može uvijek vrijediti „Italija na prvom mjestu", kako su obećavali u predizbornoj kampanji nego da njen proračun i dugovi imaju europske dimenzije. Talijani - i to ne samo populisti i desničarske svađalice - se pak žale kako EU mjeri s dva mjerila. Na kraju, godinama su i Njemačka i Francuska i druge zemlje kršile propise o državnom deficitu. To je doduše točno, ali postupci protiv tih zemalja su u međuvremenu obustavljeni jer se drže propisa i mogu se pohvaliti s bitno boljim stanjem svoje blagajne nego Italija, u čijim je bankama također još mnogo toga trulog.Sve to će samo biti nova voda na mlin populista u Rimu koji, bez obzira na bilo kakve činjenice, optužuju EU kako je ona navodno kriva za osiromašenje Italije.  U tom slučaju se tek više nitko neće baviti fiskalnim problemima te zemlje, njenim golemim dugovima i strukturalnim slabostima. Sad se ide na sve ili ništa, sad se radi o tome da se pokaže tko je gazda.

Usprkos tome, teško se oteti dojmu da bi europski čuvari financija možda bili blaži prema vladi u Rimu da tamo sjede kršćanski demokrati ili socijaldemokrati. Komisija tu želi također pokazati populistima i desničarima u Rimu tko tu može lupati šakom o stol. S druge strane, vlada Italije se može na mnogim drugim područjima osvećivati Europskoj uniji: blokirati odluke, gušiti rasprave - bilo da je riječ o migrantima, sankcijama protiv Rusije, o Brexitu ili o europskom proračunu nakon 2021.

Još nema mjesta panici

S ovakvom vladom financijskih i političkih kamikaza su u svakom slučaju okončane sve rasprave o reformi zone eura, o bankovnoj uniji ili o zajedničkim jamstvima za štedne uloge. Umjesto toga vlada stagnacija. Uoči izbora za Europski parlament u svibnju 2019., Europska unija s takvom Italijom daje tužnu sliku.

Sad mnogo toga ovisi o reakciji investitora na međunarodnom tržištu novca: hoće li i oni kazniti Italiju i prestati kupovati njene državne obveznice? Šef europskog spasilačkog fonda Klaus Regling upozorava kako ne treba širiti paniku: talijanske financije su zapravo solidnije nego što se čine. On ne vidi opasnost prelaska „zaraze" na druge zemlje zone eura, odnosno - on to još ne vidi.

Europska komisija bi trebala nakon ove grmljavine iz Rima činiti ono što najbolje zna: pregovarati i stvarati nekakav kompromis. Hoće li populisti Italije još uopće htjeti prihvatiti takvu ponudu, to je veliko pitanje.

Piše: Bernd Riegert/DW
25.10.2018. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno