Mladi koji puše kanabis, odnosno marihuanu šest godina dva puta su izloženiji riziku od doživljavanja psihotičnih epizoda, halucinacija i deluzija za razliku od osoba koje nikada nisu konzumirale te preparate, tvrdi studija Australskih znanstvenika.

Ovo saznanje samo se nadovezuje na rezultate prijašnjih istraživanja koji su potvrdili povezanost psihoze s drogom - naročito s onom u najjačem obliku, takozvanom „skunku" - i svakako će potaknuti debate o kontroli nad njenom distribucijom i konzumacijom, bilo u legalnom bilo u ilegalnom obliku.

Činjenice su jasne i sažete. Usprkos zakonima koji zabranjuju uporabu ovih sredstava, čak 190 milijuna ljudi diljem svijeta ne libi se uživati u kanabisu, a to je dakle 4 posto odrasle populacije, stoji u statistikama UN-a.

John McGrath iz Insituta za mozak u Queenslandu u Australiji proučavao je preko 3,800 žena i muškaraca rođenih u periodu između 1981. i1984. fokusirajući se na praksu konzumiranja kanabisa, a zatim je analizirao nihovu podložnost psihotičnim epizodama. Oko 18 posto ispitanika priznalo je da uživa kanabis posljednje tri godine neprestano, 16 posto izjavilo je da ga koristi neprestano proteklih četiri do pet godina, a 14 posto ga konzumira čak zadnjih šest godina.

„U usporedbi s onima koji nikada nisu probali kanabis, kod osoba kod kojih je prošlo šest ili više godina od prve konzumacije šanse da se razvije neafektivna psihoza (kao šizofrenija, na primjer) dvostruko su veće", piše McGrath u studiji objavljenoj u časopisu Archives of General Psychiatry.

Brojne prethodne studije također su pokazale kako jači oblici te droge, poput skunka, rizik od psihotičnih poremećaja povećavaju čak za sedam puta. Jedna britanska studija posebno se fokusirala na skunk - ta verzija droge ima više psiho-aktivnog sastojka, takozvanog THC-a, koji izaziva deluziju, paranoju, halucinacije, itd.

McGrath ipak priznaje da veza psihoze i ove droge nije nipošto jednostavna i dodaje kako je potrebno nastaviti istraživanja s ciljem donošenja konkretnijih i preciznijih zaključaka.