Prema tvrdnjama dijela prosvjetne javnosti, pitanje je dana kada će projekt državne mature doživjeti potpunu propast.

Kako piše Novi list, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić, smatra da je državna matura latentna bomba koja će eksplodirati, a vrlo vjerojatni rezultat te eksplozije mogli bi biti ulični prosvjedi učenika.

"Najnezadovoljniji su učenici četverogodišnjih strukovnih škola čije se znanje na brzinu nastoji uskladiti s njihovim gimnazijskim kolegama. Učenici strukovnih škola su diskriminirani jer ih se prisiljava da polažu maturu prema gimnazijskom programu", izjavio je Stipić.

Kako niz tehničkih detalja oko državne mature još uvijek visi u zraku, do njene provedbe trebat će više vremena nego što se mislilo.

Naime, uopće nije definiran status ispitnih koordinatora, a oni su kralježnica projekta jer najbolje poznaju državnu maturu. Nitko zapravo ne zna kako će se njihov rad valorizirati.

Sličan problem postoji i s dežurstvima, jer nastavnici ne mogu dežurati u svojim školama već se moraju seliti iz škole u školu. U Rijeci ili Zagrebu to je izvedivo, međutim u Hrvatskoj postoje škole koje su udaljene po 30 ili 40 kilometara.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta za sad nije definiralo ni ukupne troškove projekta što njegovu sudbinu čini vrlo neizvjesnom.

Na pobunu učenika strukovnih škola, iz Ministarstva odgovaraju da su do sada svi učenici koji su željeli upisati neki fakultet, kako strukovnjaci, tako i gimnazijalci, polagali potpuno isti razredbeni ispit, te da oni državnom maturom nisu zakinuti.

Ovogodišnji ispiti probne državne mature pokazali su da su u predmetima koji će se bodovati pri izradi rang lista za upis na njima najatraktivnije fakultete, učenici srednjih strukovnih škola potpuno ravnopravni u znanju s gimnazijalcima.

Prof. dr. Petra Bezinovića iz Instituta za društvena istraživanja koji je prije dvije godine samoinicijativno napustio projekt državne mature, za Novi list je izjavio:

"Državna matura je certifikat o završetku srednjoškolskog obrazovanja i mora se odnositi na program škole koju učenik završava. Ovo što se sada namjerava provesti centralizirani su prijemni ispiti za upis na fakultet.

Očito je da će oko strukovnjaka biti problema jer ako su završili srednju školu po gimnazijskom programu onda neka piše da su završili gimnaziju".

Bez obzira na podijeljena mišljenja, očito je da problema s državnom maturom ima jako puno.

Pravilnici za pisanje završnog rada ne postoje, termin drugog roka polaganja državne mature pada usred ljeta, a klasična matura uvođenjem državne neće više ništa vrijediti za one koji naknadno žele upisati fakultet.