Baku, glavni grad Azerbajdžana, domaćin je UN-ovog Međunarodnog klimatskog samita COP29 koji dolazi gotovo čitavo desetljeće nakon prijelomnog sporazuma u Parizu 2015. godine.

Klimatski znanstvenici su tada na pariškom skupu utvrdili da je potrebno ograničiti zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupanj Celzija iznad temperature prije industrijske revolucije ukoliko svijet želi spriječiti nesagledive posljedice globalnog zatopljenja.

Uspjeh pregovora o klimi na samitu COP29 prvenstveno će ovisiti o tome hoće li se zemlje moći uvjeriti da zacrtaju i provedu ambicioznije nacionalne planove o smanjenju štetnih emisija.

Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) stoga poziva zemlje da budu odlučnije i ambicioznije u izradi i primjeni tih planova poznatih kao Nacionalno utvrđen doprinos (NDC), što podrazumijeva više financiranje za mjere ograničavanja klimatskih promjena kao i odgovorno vodstvo od najvećih zagađivača.

NDC-ovi koje su zemlje podnijele UN-u su dovoljni da se globalna emisija štetnih plinova do 2030. smanji za 2,6 posto u odnosu na 2019., što je daleko od zamišljenih 43 posto koliko bi bilo potrebno ako se hoće postići glavni cilj Pariškog sporazuma: zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2°C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te ulaganja napora u ograničavanje povišenja temperature na 1,5°C iznad razine u predindustrijskom razdoblju.

Skoro 200 država ima obvezu podnijeti nove i snažnije NDC planove najkasnije do veljače sljedeće godine, rekao je Simon Stiell, glavni tajnik UNFCCC-a.

"Trenutni nacionalni planovi su nedostatni u zaustavljanju razornog djelovanja globalnog zatopljenja po ekonomije i ljudske živote", rekao je Stiell.

"Posljednja generacija NDC-ova je signalizirala nezaustavljivu promjenu, nova mora zacrtati jasan put da se provedu", dodao je.

UN ističe da će bez drastičnog i brzog smanjenja globalnih emisija stakleničkih plinova svijet vrlo vjerovatno u ovom vijeku postati topliji za tri stupnja Celzijusa jer se ti plinovi unazad dva desetljeća akumuliraju u atmosferi "brže nego ikada prije tjekom ljudskog postojanja".

Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO), koncentracije CO2 su sada 51 posto veće u odnosu na predindustrijsku razinu, dok je razina metana, drugog vrlo štetnog stakleničkog plina, 175 posto više nego 1750. godine.

Kao najveći izvor štetnih emisija UN u izvješću navodi energetski sektor, promet, poljoprivredu i industriju. Pritom je udio članica G20 (bez Afričke unije) u emisijama bio oko 77 posto u 2023., dok je udio 47 najnerazvijenijih zemalja na listi UN-a bio samo tri posto.