Ljudsko sjećanje nije savršeno, čemu svjedočimo svaki puta kad nam je potrebna neka sitnica koje se jednostavno ne možemo sjetiti. S druge strane, događa nam se da se „prisjećamo" stvari koje se nikada nisu ni dogodile, što je fenomen poznat pod imenom lažno sjećanje.

A odakle dolaze ta lažna sjećanja? Ranije studije pokazale su da spavanje igra ulogu u formaciji sjećanja, a pogotovo faza zvana vreteno spavanja.

Vreteno spavanja su brzi i kratki valovi tijekom spavanja koji ometaju jednoličan san, a što ih je više, time ćemo boje spavati. Oni se pojavljuju u drugoj fazi spavanja, a karakterizira ih usporeniji rad srca i nepomicanje očiju.

Kako bi proučavali učinak vretena spavanja na stvaranje lažnih sjećanja, znanstvenici su proučavali 32 odmorna studenta koji nisu bili pod utjecajem kofeina. Pokazan im je niz riječi povezan s istom temom, a onda su nasumično podijeljeni u dvije grupe, jednu koja će drijemati i jedna koja neće. Grupa za drijemanje, poslana je u zamračenu prostoriju s krevetom, a sudionici su spojeni na polisomnografski uređaj koji mjeri aktivnost mozga tijekom spavanja. Ostali sudionici za to su vrijeme gledali dokumentarac ili crtić.

Nakon što su obje grupe završile s aktivnostima, pokazan im je niz riječi od kojih su se neke ponavljale iz prve sesije, a neke su bile potpuno nove. Sudionici su morali ukazati na riječi koje su se ponovile.

Rezultati su pokazali da su se oni koji su drijemali, češće „prisjećali" riječi koje ranije nisu bile spomenute, to jest, stvarali lažna sjećanja. Taj se rezultat, s obzirom na ranija istraživanja, i očekivao.

Lijeva protiv desne

Htjelo se, također, saznati koja strana mozga je za to zaslužna. Zato je organiziran pokus s riječima koje su se naizmjenično prikazivale na ekranu ili skroz s lijeve ili potpuno s desne strane kako bi u svakom trenu bile dostupne samo jednoj strani mozga. Ako bi osoba trepnula, propustila bi riječ.

Otkriveno je da je kod osoba koje su spavale (imale više vretena spavanja) desna hemisfera mozga bila podložnija lažnim sjećanjima, zbog čega će se taj zaključak nastaviti provjeravati i daljnjim studijama.

Vretena spavanja od izuzetne su važnosti pri usklađivanju kratkoročnog i dugoročnog pamćenja, a ovim istraživanjem dokazalo se da mogu i „stvarati" sjećanja.

No sve je to normalno. Za vrijeme spavanja, mozak pokušava razlučiti najbitnije informacije naučene tog dana od onih manje važnih, što nije nimalo lak posao s obzirom na broj informacija koje svakodnevno procesiramo. Možemo mu oprostiti pokoju pogrešku.