Ovaj dublji osjećaj dosade drugačiji je od onog površnog iskustva koje je najčešće kratkotrajno, a doživljavamo ga dok primjerice čekamo autobus ili da počne neki film.

No, već u tim trenucima grabimo za alatima kojima ćemo razbiti monotoniju - Snapchatom, Twitterom, Instagramom, TikTokom ili Facebookom. Tako nas dosada zapravo nikad ni ne dovede do zone kreativnosti.

"Apsolutna dosada možda zvuči kao nešto jako negativno, ali zapravo može djelovati vrlo pozitivno ako se ljudima da prostora za neograničeno razmišljanje i razvoj", rekao je Timothy Hill, sociolog sa Sveučilišta Bath u Velikoj Britaniji i dodao:

"Moramo priznati da je pandemija bila tragično i destruktivno iskustvo za tisuće nesretnih ljudi, ali svi znamo i za neku priču kako je netko za vrijeme lockdowna otkrio novi hobi, karijeru ili smjer u životu."

Hill i kolege proučavali su živote 15 osoba koje su dobile ili plaćeni godišnji odmor ili su morali raditi od kuće za vrijeme pandemije. Sudionici su se razlikovali po dobi, zanimanju i obrazovanju, a svi su bili iz Engleske ili Irske.

S njima su znanstvenici vodili intervjue u kojima su objašnjavali kako su provodili vrijeme u pandemiji, kao i osjećaje koje su proživljavali.

I dok se dosada neprestano vraćala, kako god dan izgledao, to se često rješavalo društvenim mrežama i skrolanjem unedogled.

Oni koji su si dopustili i iskusili duboku dosadu, s njom su stigli i osjećaji nemira i praznine. Međutim, javio se i novi osjećaj motivacije da se ispuni ta praznina. Mnogi su otkrili ili ponovno otkrili svoju strast prema izradi predmeta od drva, kuhanju ili bicikliranju.

Znanstvenici naglašavaju da mnogi nemaju taj luksuz da ne rade ništa dulji period vremena, ali i da društvene mreže imaju važnu ulogu u održavanju odnosa s prijateljima i obitelji. Hill je rekao da jednu važnu stvar o utjecaju društvenih mreža na naše razmišljanje treba naglasiti:

"Problem je u tome što društvene mreže mogu ublažiti površnu dosadu, ali takva distrakcija oduzima dosta vremena i energije.

Površno odvlačenje pažnje može spriječiti ljude u mentalnom napredovanju u smislu otkrivanja vlastitih novih želja ili strasti."

Ideja o površnoj i dubokoj dosadi rodila se prije gotovo sto godina na predavanjima njemačkog filozofa Martina Heideggera. On je smatrao da je dosada vrlo važan dio života koji treba njegovati, a ne bježati od njega, piše Science Alert.

No, od Heideggera do danas samo smo smislili niz novih načina kako izbjeći dosadu. Zahvaljujući internetu i društvenim mrežama, mobitelima, tabletima i računalima, možemo okupirati mozak kad god i kako god želimo.

Druge studije su također pokazale da je dosada i s tim povezano lutanje misli ključna osnova za kreativnost. Možda nam zato toliko dobroh ideja padne napamet baš pod tušem recimo. Istraživanje je objavljeno u časopisu Marketing Theory.