Religija je sveprisutna, sviđalo se to vama ili ne, što kroz klasične oblike misa i crkava do finijih i sofisticiranijih varijanti u umjetnostima. Naravno, ima i onih radikalnih i umjerenih, baš kao i u politici, no kako u današnje doba definirati religiju? Kao nešto dobro i korisno ili kao nešto - štetno?

Čak 49 posto ispitanika u novoj globalnoj studiji slaže se da religija čini više štete nego koristi u svijetu, a 51 posto se ne slaže, pokazala je anketa, provedena među odraslim ispitanicima mlađima od 65 godina u 23 zemlje diljem svijeta, a zemlje u kojima se vjeruje da religija čini više štete nego koristi nalaze se uglavnom u zapadnoj Europi te Indiji i Australiji.

Belgijanci se tu posebno ističu (68 posto), a slijede ih Njemci, Španjolci i Australci (63 posto). Japanci najmanje vjeruju da je religija nanijela više štete nego koristi (26 posto), a slijede Rusija i Južna Koreja (36 posto).

Kada je riječ o važnosti religije za moralnost u životu njihove zemlje, u prosjeku 50 posto ispitanika u 23 zemlje slaže se da su religijske prakse važan čimbenik. Indija i Južna Afrika se najmanje slažu s time (78 i 76 posto), a Japan (15 posto) i Švedska (31 posto) se najmanje slažu.

Unatoč globalnoj podjeli kada je riječ o važnosti religije, većina ljudi se slaže oko religijske tolerantnosti. Gotovo tri četvrtine (74 posto) kaže da se osjećaju "potpuno slobodni" pored ljudi koji imaju drugačija vjerska uvjerenja od njihovih. Južna Afrika (90 posto), Srbija (89 posto) i SAD (88 posto) zemlje su s najviše onih koji se osjećaju ugodno s ljudima dugih vjerskih uvjerenja. Najmanje ih je u Japanu (58 posto), Belgiji (62 posto) i Francuska (63 posto) premda je velika većina onih koji se osjećaju zadovoljno.