« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 4 mjeseca i 27 dana

Dogodilo se na današnji dan - 29. lipnja

Skenderbeg pobijedio Turke, izgorjelo kazalište Globe, Isabela Peron postala predsjednica Argentine

Dogodilo se na današnji dan 29. lipnja
Dogodilo se na današnji dan 29. lipnja (Arhiva)
Više o

dogodilo se na današnji dan

,

29. lipnja

,

Antoine de Saint-Exupéry

,

Ray Harryhausen

,

Saint-Ex

,

Corey Allen

,

Gary Busey

,

rođendani slavnih osoba

,

rođeni na današnji dan

,

rođeni 29. lipnja

Albanski junak Skenderbeg, pravog imena Gjergj Kastrioti, 1444. godine pobijedio je otomansku vojsku u bitci kod Torviolla, poznatoj i kao bitka kod Valikardija. Skenderbeg je nakon bitke kod Niša, u kojoj su Turci pretrpili žestok poraz od strane kršćana pod vodstvom Mađara Hunyadia, napustio otomansku vojsku, oslobodio očeve bivše posjede i bio izabran za vođu ujedinjenih albanskih snaga. Kada je čuo da se velika otomanska vojska sprema poharati albanske teritorije, Skenderbeg je sakupio vojsku od oko 8.000 konjanika i oko 7.000 pješaka i krenuo se suprotstaviti napadačima. U šumovitom području kod donje Dibre Albanci su Turcima pod vodstvom Ali paše priredili zasjedu. Sakrivši oko 3.000 konjanika u šumu s naredbama da kada bitka počne napadnu tursku pozadinu, Skenderbeg je učinio odlučujući potez u pripremi bitke. Kada su Turci, kojih je bilo između 25 i 40 tisuća, samouvjereno krenuli u napad dočekao ih je žestok otpor koji nisu probili, a kada su njihova krila popustila, skriveni albanski konjanici pod vodstvom Gjina Muzaka napali su oslabljeni centar i natjerali Turke u bijeg. Do kraja relativno kratke bitke Turci su pretrpili gubitke od oko 20.000 mrtvih i ranjenih, te oko 2.000 zaroblenih dok su Albanci imali manje od dvije tisuće mrtvih i jednako toliko ranjenih. Velika albanska pobjeda glasno je odjeknula u europskom kršćanskom svijetu te su Skenderbega pozvali na udruživanje s Mađara, Burgundijom i Papinskom državom u savez protiv Turaka, a europske sile su inspirirane pobjedom planirale i pokretanje križarskog rata za izbacivanje Turaka iz Europe.

U požaru 1613. godine izgorilo je originalno londonsko kazalište Globe. Originalni Globe bio je Elizabetinsko kazalište izgrađeno u Southwarku, na sjevernoj strani Temze, u području poznato kao Bankside. Bilo je jedno od većih kazališta na tom području (ostala su bila Swan, Rose i Hope). Globe je bio u vlasništvu grupe glumaca, koji su bili kolege u Lord Chamberlain's Men (kasnije su postali King's Men), uključujući Williama Shakespearea, i Richarda Burbagea te njegova brata Cuthberta, i bilo je glavna scena skupine. Mnoge od Shakespearovih drama napisanih poslije 1599. originalno su iscenirane u Globeu, uključujući Julija Cezara, Macbetha, Othella, Kralja Leara i Hamleta. Globe je sagrađen 1599. koristeći drvo od ranijeg kazališta, The Theatre, koje je sagradio otac Richarda Burbagea, James Burbage, u Shoreditchu 1576. Burbageovi su originalno imali 20-godišnji zakup mjesta na kojem je kazalište bilo sagrađeno. Kada je zakup istekao, oni su prenosili dio po dio do Temze gdje su sagradili Globe. Originalni Globe je se zapalio i izgorio od vatrenog materijala iz topa korištenog za specijalne efekte tijekom izvođenja 'Henrika VIII.' koji je zapalio krov kazališta. Odmah je opet izgrađeno, ovaj put sa zaštićenim krovom te ponovno otvoreno u srpnju 1614. Poput ostalih kazališta, Globe su zatvorili Puritanci 1642. a 1644. je uništeno da se napravi mjesta za stambeni objekt. Njegova točna lokacija je bila nepoznata dok ostaci njegovih temelja nisu bili otkriveni 1989. ispod Anchor Terrace u Park Streetu.

Treća žena argentinskog predsjednika Isabel Martínez de Perón, poznatija kao Isabel Peron, 1974. godine postala je prva predsjednica Argentine i prva nemonarhistička čelnica države u cijeloj zapadnoj hemisferi. U rujnu 1955. vojni je udar zbacio Juana Perona s vlasti te je on idućih osamnaest godina proveo u progonstvu u Španjolskoj, a u studenom 1972. ponovno se vratio u zemlju. Na izborima u rujnu 1973. Peron je uvjerljivo izabran za predsjednika, a za potpredsjednicu imenuje svoju treću suprugu, Isabel, vjerujući da bi ona u argentinskoj kolektivnoj svijesti mogla zamijeniti ulogu Eve Peron, koja je preminula 1952. Juan Peron umro je od srčanog udara 1. lipnja 1974., a njegova supruga Isabel postaje predsjednicom. Bivša kabaretska plesačica nije uspjela dobiti potporu niti jedne skupine koja je podupirala Perona, a niti među narodom nije uživala osobitu popularnost. U isto vrijeme zemlja je bila zapljusnuta nasiljem desničarskih skupina kao što je Argentinski antikomunistički savez i ljevičarskih skupina kao što su Montoneros i ERP. Za te probleme Isabel nije imala rješenje. Pod pritiskom vojske i konzervativnih krugova imenovala je generala Rafaela Videlu na mjesto načelnika glavnog stožera. Argentinska vojska 24. ožujka 1976. preuzela je vlast i idućih godina u zemlji uspostavila jedan od najbrutalnijih latinskoameričkih režima. Na čelo hunte došli su general Videla, admiral Emilio Eduardo Massera i brigadir Orlando Ramon Agosti. Hunta je prozvala svoju vojnu administraciju Procesom nacionalne reorganizacije poznatiju kao 'El Proceso'. Svrgnuta Isabel Peron 1981. osuđena je na osam godina zatvora zbog nasilnog nestanka aktivista 1976. Optužba je tvrdila da je ona osobno potpisala tri ukaza kojima je argentinskoj vojsci dozvoljeno ''poništavanje subverzivnih sila širom zemlje.'' U izvješću iz 1984. godine zabilježeno je 600 nestanaka i 500 ubojstava u razdoblju peronističke vlade od 1973. do 1976. godine. , a nedugo potom puštena na slobodu te odlazi u progonstvo. Dolazak hunte na vlast obilježila je naglašena politička represija. Ona je, doduše, počela još prije vojnog udara, ali je s vojnim režimom dobila znatno na intenzitetu. Ukinute su građanske slobode, zabranjene stranke ljevice i sindikati te drastično ograničena ljudska prava. Svrgnuta Isabel Peron 2007. uhićena u Španjolskoj, gdje se od svog puštanja iz zatvora 1981. nalazila u egzilu, pod optužbom za kršenje ljudskih prava no Madrid ju je odbio izručiti Argentini te i dalje živi u egzilu.

Francuski književnik i avijatičar Antoine de Saint-Exupéry, poznat i kao Saint-Ex, autor više romana o zrakoplovstvu i drugih proznih djela prožetih strašću za letom, ljepotom i slobodom, od kojih su najpoznatija Zrakoplovac, Zemlja ljudi i Mali princ, rođen je u Lyonu 1900. godine.

Američki filmski producent Ray Harryhausen, slavni kreator specijalnih efekata animacije Stop Motion, dobitnik Oscara, te autor suradnik u izradi brojnih filmova među kojima su Mighty Joe Young, The Seventh Voyage of Sinbad, Jason and the Argonauts, One Million Years B.C., Clash of the Titans, rođen je 1920. godine u Los Angelesu.

Američki redatelj, producent i glumac Corey Allen, najpoznatiji po ulozi Buzza Gundersona u filmu Without a Cause, te po režiranju serija Star Trek: Deep Space Nine, Star Trek: The Next Generation, Murder, She Wrote, te brojnih filmova, rođen je u Clevelandu u Ohiou 1934. godine.

Američki glumac Gary Busey, najzapamćeniji po ulogama u filmovima Fear and Loathing in Las Vegas, The Buddy Holly Story, Big Wednesday, Lethal Weapon, Point Break, The Firm, Gingerdead Man, Black Sheep, Rookie of the Year, Drop Zone, Under Siege, te brojnim drugima, rođen je 1944. godine u Goose Creeku u Texasu.

29.06.2024. 00:02:00
Novi komentar
nužno
nužno