1787. godine u Philadelphiji je započela 'Konstitutivna Konvencija' na kojoj su američki delegati do 17. rujna iste godine rješavali probleme principa vladanja u Sjedinjenim Američkim Državama koje su nakon osamostaljivanja od Velike Britanije funkcionirale na konfederacijskom načelu. Iako je trebala započeti deset dana ranije konvencija sve do 25. svibnja nije imala kvorum jer su državni delegati kasnili, a kada ih se sakupilo sedam za predsjednika konvencije je izabran George Washington te je započelo zasjedanje na kojem se, prema originalnoj zamisli, trebalo samo revidirati neke od točaka Konfederacijske deklaracije. No, na inzistiranje većine, među kojima su prednjačili James Madison i Alexander Hamilton, konvencija je krenula u smjeru definiranja nove vlade umijesto 'popravljanja' stare. Rezultat tog višemjesečnog zasjedanja bio je Ustav SAD-a, najvažniji dokument američke povijesti kojime su Sjedinjene Američke Države efektivno počele postojati i funkcionirati pod jednom, federalnom vladom.

Operacije njemačke vojske kodnog naziva Rösselsprung (Konjićev skok) započela je 1944. godine. Radilo se o poznatom desantu na Drvar, poznatom i pod imenom 'sedma ofenziva', kojem je cilj bio padobranskim postrojbama napasti Vrhovni štab i uhvatiti partizanskog maršala Tita (po mogućnosti živog). Iako operacija nije bila od velikog strateškog značaja za njemački vojni uspjeh, na području bivše Jugoslavije ostala je dobro zapamćena jer je u njoj pokret otpora umalo ostao bez vodstva. Oko 900 padobranaca iz raznih SS jedinica počelo se na Titov službeni rođendan spuštati u 10 sati ujutro, dok je bombardiranje područja počelo u 6 sati ujutro. Unatoč relativno velikom broju angažiranih postrojbi, njemačka operacija nije uspjela. Tito je s pratnjom, pripadnicima ruske i britanske misije pri Vrhovnom štabu, pobjegao Nijemcima doslovno pred nosom. Kako je cijelo područje bilo opkoljeno, kopneno izvlačenje nije bilo moguće pa je Tito u noći s 3. na 4. lipnja ruskim avionom odletio s improviziranog uzletišta na Kupreškom polju u talijanski Bari, a 2 dana kasnije uputio se na Vis britanskim bojnim brodom kamo su pristali u zoru 7. lipnja.

Prvi u nizu 'space-opera' filmskog serijala Star Wars, preciznije 'Star Wars Episode IV: A New Hope', uz male je teškoće po prvi put pušten u kinima diljem SAD-a 1977. godine. Legendarni uradak Georgea Lucasa nastao je pod raznim utjecajima, između ostalih serijala Flash Gordon i samurajskih filmova Akira Kurosawe, a objedinjuje elemente akcije, romantike, avanture i znanstvene fantastike. 'Jednom davno u dalekoj galaksiji...', pobunjenička borba za slobodu protiv zlog imperija, ljubav između glavnog junaka i junakinje i naravno vrhunski onovremeni specijalni efekti bili su i više nego dovoljno da film već u početku prikazivanja postane hit, a vrlo brzo i kultni klasik koji filmofili, ali i 'laici' i danas rado gledaju. Film koji je nominiran za deset Oscara snimljen je uz budžet od 11 milijuna dolara dok mu se zarada kreće oko 800 milijuna što ga je dugo držalo na vrhu liste najprofitabilnijih i najgledanijih ikada snimljenih. Nevjerojatan uspjeh razlog je i zbog kojega je film doživio nekoliko reizdanja od kojih su najpoznatija Special Edition iz 1997. i DVD izdanje iz 2004. u kojem su scene specijalnih efekata dorađene računalnom grafikom što je samo učvrstilo kultni status jednog od najutjecajnijih filmova svih vremena.

Izraelska vojska se 2000. godine povukla s većine prostora južnog Libanona koji je držala pod kontrolom pune 22 godine. Iako je Libanon zbog problematičnog područja na jugoistoku okupiranog područja, blizu Golanske visoravni i granice sa Sirijom, prosvjedovao kod UN-a, tvrdivši da mu teritorij nije u potpunosti oslobođen, taj se dan slavi kao libanonski Dan oslobođenja. Sukob koji je do okupacije doveo započeo je krajem šezdesetih godina 20. stoljeća, perioda tijekom kojeg je PLO regrutirao militante i napadao izraelska područja iz južnog Libanona nakon što su ta organizacija i Fatah protjerani iz Jordana. U Libanonu je u tom periodu započeo i krvavi 15-godišnji građanski rat, a izraelska okupacija uslijedila je 1978. nakon čega je PLO otjeran, a područje postalo 'buffer zona' pod kontrolom militantne skupine SLA koju je financirao i podupirao Izrael. 1985. militantna skupina Hezbollah, pod iranskom kontrolom, objavila je rat Izraelu i započela borbu za oslobođenje južnog Libanona tijekom koje je SLA kolabirala, a Izrael, nakon 15 godina, odustao od kontrole područja koje je pod okriljem UN-a vraćeno Libanonu.

Hrvatski i jugoslavenski političar, državnik i komunistički vođa Josip Broz Tito, organizator i neprikosnoveni vođa Narodnooslobodilačkog rata 1941.-1945., te vođa SFRJ tijekom 35 godina, čiji je stvarni datum rođenja 7. svibnja, ali se u jednom dokumentu iz vremena kada je služio austrijsku vojsku navodi 25. svibnja 1892. godine, pa je već tijekom II. Svjetskog rata taj dan počeo biti nazivan i slavljen kao Dan mladosti.

Američka glumica Jeanne Crain, nominirana za Oscara i zapamćena po ulogama u filmovima The Gang's All Here, Winged Victory, Margie, A Letter to Three Wives, City of Bad Men, Nefertiti, Queen of the Nile i The Night God Screamed, rođena je u Barstowu u Kaliforniji 1925. godine.

Američki pisac Al Sarrantonio, dobitnik Bram Stoker Awarda i autor brojnih SF i horor romana i priča među kojima su najpoznatiji horor ciklus Orangefield sa sedam knjiga, trilogije Five Worlds i Masters of Mars te serijal Babylon 5, rođen je 1952. godine u New Yorku.

Kanadski glumac, scenarist, producent i komičar Mike Myers, najpoznatiji po naslovnim ulogama u filmskim uspješnicama Wayne's World, Austin Powers i Shrek, dobitnik Emmya za rad na Saturday Night Liveu i American Comedy Awarda kao najkomičniji glumac za ulogu Austina Powersa, rođen je 1963. godine u Scarboroughu u Ontariju.

Američki glumac i komičar Jamie Kennedy, zapamćen po ulogama u filmovima Romeo + Juliet, Scream (1, 2, 3 i 4), Three Kings, The Specials, Jay and Silent Bob Strike Back, Ghost Whisperer, Extreme Movie i brojnim drugima, rođen je u Upper Darbyju u Pennsylvaniji 1970. godine.

Američki glumac Ethan Suplee, najpoznatiji po ulogama Setha Ryana u filmu American History X i Randyja Hickeyja u humorističnoj seriji My Name Is Earl, te nastupima u filmovima Chasing Amy, Dogma, Evolution, The Butterfly Effect, Mr. Woodcock i American Pie Presents: Beta House, rođen je 1976. godine u New Yorku.

Vrijedi spomenuti i popularne pisce Roberta Ludluma i Raymonda Carvera, kao i redatelja Franka Oza.