Na današnji dan početkom naše ere, preciznije 79. godine dogodila se jedna od najstrašnijih prirodnih katastrofa u povijesti, ako gledamo u razmjerima svijeta poznatog u to vrijeme. Vulkan Vezuv iznenada je, usred noći, eruptirao i potpuno pomeo dva grada s lica zemlje, poznatije i veće Pompeje i obližnji Herkulanum. Povijesni dokumenti govore o panici i užasu koji su pretrpjeli nesretni stanovnici, a još bolje razumijevanje katastrofe dobili smo kada su počela iskapanja na lokacijama sprženih gradova u kojima su pronađeni mnogi ostaci cijelih obitelji koje je kipuća lava zalila u krevetima.

Manje važni događaji sa stanovišta povijesti, no u popularnoj kulturi čak možda i važniji, događali su se sredinom 19. stoljeća kada je 1853. godine pripremljen prvi čips od krumpira, izmišljotina kuhara Georgea Cruma iz Saratoga Springsa, a svega nekoliko godina kasnije patentiran je i toster za vafle.

No, 1891. godine svijet se nepovratno izmijenio jednim u nizu patenata američkog genija (ili vrlo uspješnog menadžera i plagijatora) Thomasa Alve Edisona, koji je dobio rješenje patentnog ureda za kameru koja bilježi pokretne slike, jednostavnije rečeno filmsku kameru, o utjecaju koje na moderno doba nije potrebno dalje objašnjavati.

Sjajan je poduhvat ostvarila legendarna američka letačica Amelia Earhart, koja je 1932. godine, samo osam godina nakon Lindbergha, postala prva žena koja je uspjela preletjeti Atlantski ocean.

Kraj socijalizma i pad željezne zavjese također se može pripisati događajima koji na današnji dan slave godišnjicu, jer prošlo je tek 20 godina od dragovoljnog odlaska s vlasti oca perestrojke Mihaila Gorbačova, koji je time širom otvorio vrata Borisu Jeljcinu i reformama koje su nepovratno izmijenile sliku svijeta.

Od rođenih na današnji dan vrijedi spomenuti osvajača Normandije Geoffreya Plantageneta, poznatog argentinskog pisca Jorge Louisa Borgesa i glumce Steve Guttenberga i Marlee Matlin.