Portugalski moreplovac Pedro Álvares Cabral 1500. godine postao je prvi Europljanin koji je stigao do obala Brazila, te se smatra otkrivačem tog dijela južnoameričkog teritorija. Kapetan Cabral, inače kolega i suradnik Vasca de Game, na put je krenuo 9. ožujka iz Lisabona s trinaest lađa. Po dolasku u novu zemlju Cabral joj je, vjerujući kako se nalazi na otoku, nadjenuo ime Vera Cruz (Pravi Križ), te zemlju blagoslovio svetom misom u kojoj je korišten željezni križ koji je 1960. vraćen u Brazil i korišten pri inauguraciji Brazilije.

Američki Kongres 1836. godine tzv. Zakonom o kovanicama, odobrio je kovanje dva centa, prve američke kovanice koja je na sebi nosila poznate riječi 'In God We Trust'. Nakon manje od godinu dana Kongres je izglasao još jedan zakon kojime je taj natpis postao sastavni dio svake kovanice, a kasnije i novčanice američkih centi i dolara. Godine 1956. 'In God We Trust' je zamijenio natpis 'E Pluribus Unum' (Iz mnogih, jedno), nacionalni moto koji se nalazi i na grbu SAD-a.

Tijekom druge bitke kod Ypresa 1915. godine klor je korišten kao kemijsko oružje, što je bila prva dalekosežna uporaba otrovnog plina u Prvom svjetskom ratu, jedna od glavnih vojnih inovacija koja se pojavila tijekom tog velikog sukoba. U početku masovno korišten suzavac vojnim stratezima se nakon kratkog vremena pokazao nedovoljno učinkovit pa je započet razvoj smrtnonosnih agensa, a prvi od njih bio je klor. Njemačke snage kod Ypresa su nakon ispuštanja 168 tona klora uspjele iz rovova otjerati francuske trupe, no zbog zadržavanja otrovnog plina na tom području nisu uspjeli iskoristiti raspad savezničke linije. Iako su kemijska oružja odgovorna za smrt samo četiri posto stradalih u bitkama I. svjetskog rata, njihov psihološki učinak bio je kudikamo veći, pogotovo uzevši u obzir da mnoge jedinice u početku korištenja tog oružja nisu imale nikakvu opremu koja bi ih zaštitila od trovanja i duge, bolne smrti.

Dio posljednjih muških zatočenika koncentracijskog logora Jasenovac odlučio se 1945. godine na pokušaj proboja. Nakon učestalih savezničkih bombardiranja logora u ožujku i travnju 1945., zapovjednik Ustaške obrane Vjekoslav Maks Luburić naredio je da se likvidiraju svi zatočenici, a logor i mjesto Jasenovac do temelja sruši i spali, kako bi se prikrili svi tragovi zločina. Posljednja grupa žena likvidirana je u predvečerje 21. travnja, a ne želeći se pomiriti sa sudbinom, 600 muškaraca idućeg se dana pokušalo dokopati slobode. Od 600 zatočenika proboj je preživjelo samo njih 107, a isti dan započeo je i proboj zatočenika iz Kožare smještene u samom mjestu Jasenovac, u kojemu se od 176 spasilo samo 11 zatvorenika.

1970. godine po prvi je put proslavljen Dan planeta Zemlje koji se danas obilježava u više od 150 zemalja. Tom prilikom zdrav i održiv život cijelog zemaljskog ekosustava tražilo je oko 20 milijuna Amerikanaca. Na konferenciji UNESCO-a 1969. John McConnell je prvi put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje i iste godine je dizajnirana Zastava Zemlje, a sam naziv Earth day prvi put upotrijebio je 21. ožujka gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto 1969., u proglasu kojim je odlučeno da se u San Franciscu proslavi kao Dan planeta Zemlje. U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kad je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja.

Njemački filozof Immanuel Kant, čiji su rad obilježile potraga za novim, trećim načinom, osim ona dva koja je sam nazivao 'skepticizam' i 'dogmatizam', prelazak iz transcendentalnog u pravi idealizam, te najveća djela Kritika čistog uma, Kritika praktičkog uma i Kritika moći suđenja, rođen je u Königsbergu 1724. godine.

Hrvatski slikar, kulturni i javni djelatnik Isidor Kršnjavi, osnivač zagrebačke Obrtne škole i Obrtnog muzeja, danas Muzeja za umjetnost i obrt, čijom su inicijativom izgrađene mnoge zagrebačke bolnice, knjižnice, škole i spomenici te osnovana brojna društva, rođen je 1845. godine u Našicama.

Sovjetski revolucionar, državnik, filozof i publicist; predvodnik ruske Oktobarske revolucije, osnivač prve Komunističke partije i Kominterne, utemeljitelj Ruske Socijalističke Federacije Sovjetskih Republika i Sovjetskog saveza Vladimir Iljič Uljanov Lenjin, po mišljenju praktički svih povjesničara jedna od najvažnijih, a po sudu mnogih i najvažnija ličnost 20. stoljeća, rođen je u Simbirsku 1917. godine.

Američki fizičar Robert Oppenheimer, vođa istraživačkog rada za proizvodnju atomske bombe u Los Alamosu tijekom 2. svjetskog rata, zbog čega je bio poznat i kao 'otac atomske bombe' koji se tijekom hladnoratovske utrke u naoružavanju zalagao za međunarodnu kontrolu atomskog oružja, zbog čega je vjerojatno tijekom 1954. u SAD-u optužen kao 'simpatizer komunizma', rođen je 1904. godine u New Yorku.

Američki filmski i televizijski producent, glumac i pisac Aaron Spelling, među čijim su djelima Charlie's Angels, Dynasty, Beverly Hills 90210, Melrose Place, Fantasy Island, Vega$, Hart to Hart, The Colbys, T.J. Hooker, Nightingales, Kindred: The Embraced, 7th Heaven, Charmed, Burke's Law, Honey West, The Mod Squad i drugi, a koji trenutno drži rekord kao najprofitabilniji svjetski televizijski producent ikada, rođen je u Dallasu 1923. godine.

Američki filmski glumac, redatelj, scenarist i producent Jack Nicholson, institucija velikog platna s 12 nominacija i dva osvojena Oscara, među čijim uspjesima valja spomenuti Easy Rider, Five Easy Pieces, Chinatown, One Flew Over the Cuckoo's Nest, The Passenger, The Shining, Terms of Endearment, Batman, A Few Good Men, As Good as It Gets, About Schmidt, Something's Gotta Give i The Departed, rođen je 1937. godine u New Yorku.

Američka glumica Sheryl Lee, poznata po ulozi Laure Palmer i Maddy Ferguson u seriji Twin Peaks, te nastupima u Backbeat, Vampires, L.A. Doctors i Kingpin, rođena je u Augsburgu u Njemačkoj 1967. godine.