Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. 1242. godine izdao je Zlatnu bulu, dokument kojim je Zagreb, preciznije zagrebački Gradec, dobio status slobodnoga kraljevskog grada, zbog čega se današnji dan obilježava i kao Dan grada Zagreba. Povlastice su značile samoupravu, pravo biranja gradskog poglavara, suca, trgovanja i sajmovanja, ali i obvezu izgradnje čvrstih gradskih zidina koje su Beli spasile život u ranijem bijegu od Tatara koji su Zagreb spalili ranije iste godine upravo u potjeri za kraljem.

U Zagrebu je 1905. godine osnovana Družba "Braća hrvatskoga zmaja''. Utemeljili su je Emilij Laszowski i Velimir Deželić stariji, a ime joj je odabrano po uzoru na Ordo equestris draconis, hrvatski Red zmajskih vitezova hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog, utemeljenog 1408., u kojem su pretežno bili hrvatski plemići. Simboliku tog starog reda dijelom je preuzela i nova zmajska družba. Rad Družbe vodi Meštarski zbor koji se prema sadašnjim pravilima sastoji od Velikog meštra i 10 meštara, a bira se na pet godina. U svojim redovima Družba je imala velik broj istaknutih imena hrvatske kulture i javnog života: sudaca, odvjetnika, gospodarstvenika, svećenika, osoba koje su radile u državnoj i gradskoj upravi, te osoba mnogih drugih zanimanja.

U SAD-u je 1914. godine službeno otvorena institucija Federal Reserve Bank. Ideja o centralnoj banci koja će se brinuti za financije svih američkih saveznih država stigla je još u 18. stoljeću od Alexandera Hamiltona, prvog ministra finacija SAD-a. Njoj su se od samog početka protivili brojni ekonomisti i političari među kojima su najpoznatiji bili Thomas Jefferson i James Madison. Oni su smatrali da centralizirani bankarski sustav predstavlja prijetnju neovisnosti republike, a te njihove brige, kako mnogi smatraju, bile su u potpunosti opravdane jer su do danas, upravo kroz sustav federalne banke, američki narod i vlada izgubili kontrolu nad svojim monetarnim sustavom.

Švicarski kemi?ar Albert Hofmann na današnji je dan 1938. u instituciji Sandoz Laboratories u Baselu pukom slučajnošću sintetizirao LSD, do danas najjaču poznatu halucinogenu supstancu. Dietilamid lizerginske kiseline je polusintetska psihodelična droga iz porodice triptamina koja se sintetizira iz lisergične kiseline dobivene iz plijesni koja živi na klasju raži. LSD se od tada koristio u brojnim psihijatriskim liječenjima i pokazao vrlo dobre rezultate na mnogim poljima. Vrlo teško može izazvati psihičku ovisnost, a fizička niti ne postoji i dosad nije zabilježena. Postoji naravno i vanmedicinska zloporaba LSD-a koji su mnogi koristili, a brojni i danas koriste kao snažno sredstvo mentalnog istraživanja i samospoznaje. Pravilno upotrebljavan, LSD ne uzrokuje negativna iskustva, ali kako su naglašavali njegovi brojni ''aktivisti'', on je samo ključ za vrata, ono što se događa u sobi ovisi samo o osobi i njenom okolišu.

Ameri?ki Office of Strategic Services i Joint Intelligence Objectives Agency, na današnji dan 1945. u sklopu operacije Paperclip u SAD su tajno prevezli 88 njemačkih znanstvenika. Među njima su, usprkos predsjedničkoj zabrani, bili i mnogi članovi Nacističke stranke, poput fizičara Wernhera von Brauna i liječnika Hubertusa Strugholda. U narednim godinama skupina od 139 njemačkih znanstvenika bila je zaposlena na američkom raketnom i svemirskom programu iz kojeg su kasnije izrasle NASA i druge, više ili manje poznate srodne institucije.

Organizacija UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization), osnovana je na današnji dan 1945. godine. Glavni cilj te specijalizirane organizacije u sustavu Ujedinjenih naroda su doprinos miru i sigurnosti promovirajući suradnju među narodima na područjima obrazovanja, znanosti i kulture u cilju unapređenja općeg poštovanja pravde, vladavine zakona, ljudskih prava i temeljnih sloboda. Sjedište UNESCO-a, koji broji 193 države članice, je u Parizu, s više od 50 regionalnih ureda, institucija i centara diljem svijeta. Projekti sponzorirani od strane UNESCO-a uključuju opismenjavanje, programe tehničke naobrazbe, obuke učitelja, međunarodne znanstvene programe, regionalne i kulturne projekte povijesti, promoviranje kulturoloških različitosti, međunarodne projekte zaštite svjetskog kulturnog i prirodnog naslijeđa, ljudskih prava, te pokušaja prevladavanja jaza između razvijenih i nerazvijenih zemalja.

Letjelica X-43A na današnji je dan 2004. godine, u sklopu NASA-inog programa Hyper-X, postavila trenutni svjetski brzinski rekord postigavši brzinu od 12.144 km/h. Radi se o malenoj nadzvučnoj bespilotnoj letjelici koja se uobičajeno lansira s drugih, većih zrakoplova na velikim visinama i to zakačena na vrh rakete koji joj daju inicijalnu brzinu. Tek nakon odvajanja od rakete X-43A počinje koristiti svoj motor, nazvan scramjet, koji letjelicu pogoni tek 10 sekundi prije nego počne s lebdenjem i završi planiranim rušenjem, obično u more. NASA je do sada razvila i modele B, C i D, a svrha im je poboljšanje raketnih motora i njihova implementacija u 'nejednokratne' pogonske rakete za svemirske letove. 

Na današnji dan davne 42. godine pr.n.e. rođen je Tiberije, drugi u nizu rimskih careva. Zagrebački nadbiskup i jedan od idejnih začetnika hrvatskog narodnog preporoda Maksimilijan Vrhovac rođen je na današnji dan 1752. godine. Kontroverzni britanski političar Oswald Mosley, osnivač britanske fašističke stranke poznate kao BUF (British Union of Fascists), rođen je 1896. godine. Hrvatski slikar Edo Kovačević, član skupine Zemlja te član HAZU-a, rođen je na današnji dan 1906. godine. Portugalski pisac José Saramago, dobitnik Nobelove nagrade za književnost i čest oštar kritičar samovoljnih svjetskih političara, rođen je 1922. godine. Američki pisac, filozof, etnobotaničar, govornik, skeptik i tvorac brojnih nekonvencionalnih ideja o svemu i svačemu Terence McKenna, rođen je 1946. godine. Na današnji dan 1964. rođena je talijanska glumica Valeria Bruni Tedeschi, poznatija kao sestra prve dame Francuske. Bivši vratar hrvatske rukometne reprezentacije i nositelj olimpijskog i svjetskog zlata Vlado Šola, rođen je 1968. godine.