Islamski prorok Muhamed je 622. godine sa svojim sljedbenicima, uslijed progona i pritisaka koje su nad njima vršili mekanski idolopoklonici, krenuo na hidžru (preseljenje) iz Meke u Medinu što označava početak islamskog kalendara što znači da je prema njemu u tijeku 1430. hidžretska godina. Preseljenje je bilo postupno, oko 313 muslimanskih obitelji iselilo se u Medinu tijekom tri mjeseca zbog nemogućnosti da u miru ispovijedaju svoju vjeru u rodnom gradu Meki. U vrijeme hidžre Medina je bila oaza, a ne pravi grad, koju su potresali sukobi između lokalnih plemena. Muhamed je bio pozvan da posreduje te je napravio Ustav Medine, iz čije su primjene bili isključeni židovski stanovnici, budući da je ovaj dokument pretpostavljao priznavanje Muhameda kao vjerskog autoriteta. Upuštao se u bitke sa židovskim plemenima u Medini koja su odbijala Islam. Pripadnicima plemena Beni Nadir poštedio je živote uz uvjet da napuste Medinu te su mu oni postali žestoki neprijatelji. Drugom jakom plemenu, Beni Kajnuka, dopustio je da sa sobom ponesu svu pokretnu imovinu stekavši tako prevlast u Medini. Hidžra se događala između mjeseci muharrema i rebiul-evvela. Posljednji se iz Meke preselio sam Muhamed s prijateljem Abu Bakrom i to upravo u noći u kojoj su Mekanci pokušali atentat na njega. Grad Medina je nakon hidžre postao središte Muhamedovog djelovanja, te mijenja naziv iz dotadašnjeg Jasriba u Medinat-al Nabi (arap. Poslanikov grad) ili kraće Medina. Islamski kalendar ili hidžretski kalendar je kalendar po kojem se ravnaju muslimani prilikom određivanja svojih dnevnih dužnosti i blagdana, a u mnogim islamskim državama to je i službeni kalendar. Riječ je o je lunarnom kalendaru koji se ravna prema mjesečevim mijenama. Jedna puna mjesečeva mijena označava protok jednog mjeseca po kalendaru te jedna hidžretska godina ima 354 ili 355 dana. Zbog toga hidžretska Nova godina nikada ne pada na isti dan po gregorijanskom (sunčevom) kalendaru nego kruži kroz sva godišnja doba. Na taj je način, također, izbjegnuto eventualno poklapanje islamskih i poganskih svetkovina na isti dan.

Sjedinjene Američke Države su 1945. godine u okviru Projekta Manhattan, detonirali prvu atomsku bombu. Manhattan je bio tajni projekt američke vlade tijekom II. svjetskog rata s jedinim ciljem izrade atomske bombe. Projekt je započet 1941., nakon što su porasle bojazni kako bi nacistička Njemačka prva mogla izraditi taj novi tip oružja. U američkom gradiću Los Alamosu u Novom Meksiku, okupljeni su najbolji svjetski fizičari i inženjeri koji su pod vodstvom američkog fizičara njemačkog porijekla, Roberta Oppenheimera, izradili i uspješno testirali prvu atomsku bombu. Na projektu su, uz Roberta Oppenheimera, radili mnogi znanstvenici poput Harolda Ureya i Enrica Fermia kojemu se pripisuje pokretanje prve kontrolirane lančane reakcije. Manhattan je bio jedan od najvećih tajnih projekata ikada provedenih, ali unatoč tome ostao je tajan sve do bombardiranja Hirošime koje je odnijelo 400 tisuća života i ostavilo trajne radijacijske posljedice. Istraživanje je započelo na zahtjev američkog predsjednika Roosevelta, a u njega je na 11 glavnih lokacija bilo uključeno ukupno 150 tisuća ljudi koji su nakon petogodišnjeg rada i utrošenih 2 milijarde američkih dolara proizveli tri bombe. Prva atomska bomba, Gadget (Stvarčica) testirana je pod kodnim imenom Trinity (trojstvo), a bila je, kao i Fat Man (Debeljko) koji je bačen na Nagasaki, bazirana na principu implozije i izrađena uglavnom od sintetičkog plutonija-239. Trinity je testiran na lokaciji poznatoj kao White Sands Proving Ground, smještenoj oko 55 kilometara od novomeksičkog gradića Socorroa, a njenom eksplozijom snage 20 kilotona TNT-a, svijet je ušao u tzv. atomsko doba. Zanimljivo je da su se znastvenici prije detonacije 'stvarčice', kladili u ishod, a među ponuđenim 'teorijama' najbizarnija, ali ipak uzeta u obzir, bila je mogućnost pokretanja lančane reakcije koja bi spalila atmosferu. Nakon par dana kalkuliranja zaključeno je kako do takve kataklizme ne može doći, a okladu je dobio fizičar I. I. Rabi koji je predvidio eksploziju snage 18 kilotona TNT-a.

Iz floridskog Svemirskog centra John F. Kennedy 1969. godine uspješno je lansirana letjelica Apollo 11. Misija je bila najslavnija u projektu Apollo jer joj je zadatak bio čovjeka odvesti do Mjeseca, sletjeti na njegovu površinu, a nakon izvršenog zadatka uzletjeti i sigurno vratiti ljudsku posadu natrag na zemlju. Projekt Apollo je uključivao velik broj misija bez posade s probnim zadacima i 11 misija s ljudskom posadom s konkretnim zadacima. Od 11 misija s posadom dvije (Apollo 7 i 9) su obavile zadatak provjere svemirskog broda i opreme u orbiti oko Zemlje, Apollo 8 je prvi izvršio let s posadom oko Mjeseca (bez ulaska u orbitu), Apollo 10 je proveo ispitivanje lunarnog modula u orbiti oko Mjeseca, dok je šest misija uspješno sletjelo na Mjesec te vratilo posadu na Zemlju. Let Apolla 13 koji se trebao spustiti na Mjesec je zbog eksplozije servisnog modula gotovo završio havarijom ali se posada ipak uspješno vratila na Zemlju. Apollo 11 bio je kruna cijelog projekta vrijednog 19 milijardi dolara. Letjelica je 76 sati od lansiranja ušla u Mjesečevu orbitu, a nakon odmora Neil Armstrong i Buzz Aldrin ušli su u mjesečev modul kako bi ga pripremili za slijetanje na mjesečevu površinu. Modul je sletio na površinu Mjeseca, u području Mora mira, 20. srpnja 1969. u 20:17 UTC. Sletjevši, astronauti su pojeli svoj prvi obrok na Mjesecu te odlučili započeti operacije na površini prije nego je to planirano. Tijekom iskrcavanja na površinu 21. srpnja u 2:56 UTC mjesečev modul je sa površine Mjeseca slao živu televizijsku snimku. Neil Armstrong je u povijesnim trenucima silaska iz modula na površinu izgovorio čuvenu rečenicu: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali divovski za čovječanstvo". Buzz Aldrin se nedugo nakon toga također pojavio te pješice prešao preko Mjesečeve površine. Tom je prilikom skupljeno preko 23 kilograma materijala sa površine Mjeseca koje je kasnije bilo predmet detaljnih analiza na Zemlji. Nakon završenog zadatka posada je u 17:54 UTC ušla u mjesečev modul te se uspješno odvojila od površine. Nakon uspješnog uspona i ulaska u orbitu mjesečev modul je pristao uz zapovjedni i servisni modul te je cjelokupna letjelica usmjerena ka Zemlji. Dana 24. srpnja letjelica je uspješno sletjela na atol Johnston u blizini Havaja gdje ih je pokupio američki ratni brod. Uspjehom Apolla 11 cilj koji je bio zacrtan projektom Apollo bio je postignut, a cjelokupne Sjedinjene Američke Države posadu su dočekale su kao nacionalne heroje.

Norveški istraživač Roald Amundsen, vođa antarktičke ekspedicije koja je, natječući se sa suparničkom britanskom skupinom koju je vodio Robert Scott, na brodu Fram prva stigla do Južnog pola, a koji je tijekom jedne od brojnih kasnijih ekspedicija i nestao u ledenoj pustinji, rođen je u Hvidstenu kraj Osla 1872. godine.

Američka glumica Barbara Stanwick, pravog imena Ruby Stevens, dobitnica brojnih filmskih nagrada među kojom i nagrade za životno djelo Američkog filmskog instituta koja se proslavila ulogama samostalnih i ambicioznih žena, a zapamćena je po nastupima u filmovima The Woman in Red, Stella Dallas, Union Pacific, The Lady Eve, Crime of Passion te brojnim drugima, rođena je 1907. godine u New Yorku.

Američka filmska i kazališna glumica i pjevačica Ginger Rogers, dobitnica Oscara koja je u svojoj pedesetogodišnjoj karijeri snimila ukupno sedamdeset i tri filma te ostala najpoznatija kao plesna partnerica Freda Astairea u nizu od deset hollywoodskih glazbenih filmova, koji su predstavljali revoluciju u svom žanru, rođena je u Independenceu u Missouriju 1911. godine.

Američki glumac Corey Feldman, zapamćen poglavito po ulogama u filmovima The Goonies i Stand by Me, a koji se pojavio i u brojnim drugima poznatijim filmovima među kojima su Gremlins, The Lost Boys, Dream a Little Dream 1 i 2, Blown Away, Maverick, Red Line i Busted, rođen je 1971. godine u Los Angelesu.