Zbog nedostatka kvalificiranih časnika u austrijskoj vojsci i stalne potrebe za kvalitetnim časnicima za ratove protiv pruskog kralja Fridrika II. kraljica Marija Terezija je 14. prosinca 1751. odlučila da se u dvorcu u Bečkom Novom Mjestu uredi časnička škola, isprva nazvana "Plemićka kadetska kuća". U nju su mogli ići dječaci iz plemićkih obitelji, ali i sinovi zaslužnih časnika. Ovaj plemićki korpus sastojao se od dvije satnije od po 100 dječaka. U jednoj satniji bili su sinovi plemića, a u drugoj sinovi časnika. Dječaci su primani s navršenih 14 godina. Istodobno je Marija Terezija i u Beču osnovala Vojnu pripremnu školu za 100 sinova časnika i plemića starosne dobi od 7 do 13 godina. Obje škole kasnije su 1769. sjedinjene u jednu. Vojna akademija jedna je od najstarijih takvih ustanova u svijetu, a djeluje još i danas te predstavlja i važan dio hrvatske vojne prošlosti. U njoj su se tijekom stoljeća i pol školovali mnogobrojni časnici iz Hrvatske, a mnogi od njih zahvaljujući ondje stečenom obrazovanju postigli su visoke vojne činove i položaje.

Geografski Južni pol je točka gdje zemljina os rotacije prolazi kroz površinu Zemlje. Najčešće se pod pojmom Južni pol upravo podrazumijeva ova točka. Južni pol se nalazi na Antarktiku. Prvi ljudi koji su došli do Južnog pola su bili Norvežanin Roald Amundsen i njegov tim, koji su do Južnog pola stigli 14. prosinca 1911. godine. Amundsenov glavni rival Robert Falcon Scott je do Južnog pola stigao jedan mjesec kasnije. Na povratku su Scott i cijela njegova ekspedicija umrli od gladi i ekstremne hladnoće.

Zimski rat počeo je krajem studenog 1939. godine kada je Sovjetski savez, kojeg je tada vodio Staljin, napao Finsku. Dogodilo se to tri mjeseca nakon što je Njemačka napala Poljsku što se smatra početkom Drugog svjetskog rata. Kako se ovaj napad na Finsku smatrao nelegalnim i neopravdanim, 14. prosinca 1939. Sovjetski savez je izbačen iz Lige naroda. Zimski rat završio je sklapanjem Moskovskog mirovnog sporazuma u ožujku 1940. između Finske i Sovjetskog saveza pri čemu su Sovjeti zadržali okupirani dio finskog teritorija.

Zadnja svemirska ekspedicija na Mjesec i nazad završila je 1972. godine. Apollovi astronauti Eugene Cernan i Harrison Schmitt nakon završetka svoje zadnje posjete Mjesecu odlučili su se na kratku ceremoniju u želji da se pozdrave s njim, pa su u tu svrhu otkrili malu spomen-ploču. Na njoj je pisalo: ''Ovdje su ljudi završili svoja prva istraživanja Mjeseca, 14. prosinca 1972.'' Cernan je naglas pročitao riječi: ''Neka se mir u kojem smo došli odrazi na živote cijelog čovječanstva. Ova ploča je naš oproštaj i stajat će tu dok se netko opet ne vrati ovamo, pročita je i prisjeti se značenja Apolla''. Oni su zadnji ljudi koji su hodali po Mjesecu.

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnog dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju BiH nakon rata 1992-1995. Konferencija se održala od 1. do 21. studenoga 1995. Glavni su sudionici bili Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, predstavnici triju država nastalih iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te glavni američki pregovarač, veleposlanik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu, 14. prosinca 1995. Današnja politička podjela i struktura vlasti u BiH dogovoreni su kao dio Daytonskog sporazuma.

Vijadukt Millau u južnoj Francuskoj najviši je most na svijetu. Svečano je otvoren 14. prosinca 2004. i gotovo je za trećinu viši od svih drugih mostova na Zemlji, ali i jedan od najljepših. Od zamisli do završetka gradnje prošlo je 17 godina i most je stajao više od 450 milijuna dolara. Dva njegova gigantska stupa nadvisuju Eiffelov toranj. Najviši ima vrtoglavih 343 metra zbog čega je ova čudesna konstrukcija samo 10 posto niža od Empire State Buildinga u New Yorku. Ovo je mega-struktura za koju su rekli da nikada neće moći biti sagrađena, a graditeljska je ekipa morala pobijediti zakone fizike i sile prirode.

Od poznatih osoba rođenih na današnji dan valja izdvojiti slavnog astrologa Nostradamusa (1503.), njemačko-američkog konstruktora mlaznih motora Hansa von Ohaina (1911.), proslavljenog hrvatskog nogometaša Aljošu Asanovića (1965.), te hrvatsku skijašicu Niku Fleiss (1984.)