Ljudi koji više čitaju, slušaju i gledaju političke informacije imaju i puno uravnoteženije te optimističnije stavove, pokazalo je istraživanje španjolskog Sveučilišta Navarro, prenosi Hina.

Rezultati pokazuju i da su znanstvenici struka koja uživa najveće povjerenje građana, a političari najmanje.

Autori su ispitali prijem medijskih podatka vezano uz percepciju politike i političara. Proveli su 950 osobnih intervjua u Navarri u domovima građana s pravom glasa.

Prije razgovora, istraživači su održali nekoliko skupnih rasprava kako bi prikupili uobičajene izjave o politici i političarima. U upitniku su ispitali stupanj slaganja ili neslaganja s tim izjavama. Ljudi koji su konzumirali manje političkih informacija u vrijeme intervjua, bili oni koji su se složili s više prosudbi poput "svi političari su korumpirani" ili "svi političari lažu".

Autori su također analizirali podatke Centra za sociološka istraživanja (ZND) od svibnja 1985. do siječnja 2011. Zaključili su da Španjolci doživljavaju političare kao dio problema, a ne dio rješenja. "Ta pojava nije nova, niti je to isključivo u Španjolskoj. To je globalno, ali se u posljednjih nekoliko godina pojačalo", rekao je prof. Rodriguez Virgili.

Čak 70 posto ispitanika je rekla kako ne žele da im se djeca bave politikom.

Negativnu percepciju o političarima oslikava podatak da 66,7 ispitanih smatra da političare ne brine ono što javnost misli. Nadalje, 87,2 posto smatra da su političari više zainteresirani za ono što kaže stranka, nego za ono što govori javnost.

Rezultati pokazuju da većina građana političare povezuje s lažima, da smatra kako vlastite interese stavljaju na prvo mjesto i da su povezani s korupcijom.

U studiji je 62 posto ispitanika izjavilo da se to odnosi na nacionalne političare, 17 posto na političare iz njihove autonomne regije i 15,4 posto na njihova lokalna vijeća. Oko šest posto je izjavilo da se njihovo mišljenje odnosi na međunarodne političare.

Ono što je također privuklo pozornost stručnjaka jest "začarani krug" vezan uz vrednovanje različitih struka. Istraživači su od ispitanika tražili da ocijene na skali od 1 do 10 razinu povjerenja prema 12 različitih profesionalnih skupina, uključujući učitelje, liječnike, suce, vojnike, državne službenike, članove crkvenih redova, političare i novinare.

Od tih profesija, najmanje su cijenjeni političari, a najviše povjerenja uživaju znanstvenici. Novinari su oko sredine tablice, s ocjenom 5,5.

"Ako javnost ima negativnu percepciju prema dva temeljna stupa demokracije, političarima i medijima, to može smanjiti kvalitetu demokracije u zemlji", zaključili su stručnjaci.