U svom novom izvješću "Not for Sale" WWF poziva na dodatne i izravne mjere kako bi se zaustavio zabrinjavajući trend porasta ilegalne trgovine i međunarodnog prometa divljim vrstama, referirajući se na dio Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) u kojem su popisane vrste u najznačajnijim svjetskim ekološkim mjestima, uključujući zaštićena područja svjetske prirodne baštine.

Poznata po svojoj ljepoti, geologiji, ekologiji i biološke raznolikosti, zaštićena područja svjetske prirodne baštine podržavaju veliku populaciju rijetkih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući gotovo trećinu preostalih 3,890 divljih tigrova u svijetu i 40 posto svih afričkih slonova. Unatoč njihovoj prepoznatoj vrijednosti i zaštićenom statusu, ilegalni krivolov, sječa drva i ribolov prisutni su u gotovo 30 posto zaštićenih područja svjetske prirodne baštine, gurajući ugrožene vrste na rub izumiranja i ugrožavajući egzistenciju i dobrobit zajednica koje ovise o njima.

„Svjetska prirodna baština je među najpoznatijim prirodnim područjima najviše zbog svoje univerzalne vrijednosti. Ipak, mnoga od tih područja pogođena su destruktivnim industrijskim aktivnostima, a novo izvješće pokazuje da su jedinstvene životinjske i biljne vrste na tom području često izložene prekomjernom iskorištavanju i trgovini. Ne  zaštitimo li ih učinkovito čim prije, izgubit ćemo ih zauvijek. Neophodno je da svjetske vlade udvostruče napore i obrate se cjelovitom lancu trgovine divljim vrstama prije negoli postane prekasno", kaže Marco Lambertini, generalni direktor WWF-a. „Hitno nam je potrebna bolja suradnja i integracija između sporazumnih strana CITES-a, Konvencije svjetske prirodne baštine i nacionalnih vlasti kako bi stvorili bolje koordinirano sveobuhvatno rješenje i zaustavili trgovinu divljim vrstama - od lova u izvornim državama, transporta do odredišta, do prodaje na tržištu široke potrošnje."

Nezakonito pustošenje divljih vrsta u zaštićenim područjima svjetske prirodne baštine degradira ključne društvene i ekonomske dobrobiti. U više od 90 posto područja svjetske prirodne baštine podržava se rekreacija i turizam te osiguravaju radna mjesta. Većina tih dobrobiti ovisi o prisutnosti Konvencije CITES - za listu ugroženih vrsta. Nezakonito pustošenje također mijenja prirodni ekosustav. Oko pet posto populacije Sumatranskog tigra ubijeno je samo u 2016., a ako će se ovakav negativan trend krivolova i trgovine nastaviti i dalje, tigrovi bi mogli nestati iz divljine otočja Sumatre i dovesti do smanjene inicijative kod zaštite šuma, što bi rezultiralo daljnjim krčenjem šuma za plantaže palminog ulja.

„Ovaj izvještaj pruža niz mogućnosti za daljnje poboljšanje koordinacije između Konvencije CITES i Konvencije o svjetskoj prirodnoj baštini, a fokusiran je na svjetsku prirodnu baštinu", kaže John Scanlon, generalni sekretar CITES-a. „Bitno je da se CITES u potpunosti provodi i da su ta nezamjenjiva područja u potpunosti zaštićena. Na taj način, zaštitit ćemo naše naslijeđe i biljni i životinjski svijet, osigurati sigurnost ljudi i područja, podržati nacionalna gospodarstva i ruralne zajednice čija egzistencija ovisi o tim mjestima."

U izvješću se ističe da zaštita i nadzor u područjima svjetske prirodne baštine moraju biti dodatno pojačani  kroz obrazovanje, uvažavanje zakona i potenciranje straha od progona kako bi se obuzdala potražnja za ilegalnim krivolovom divljih vrsta. „Konvencija CITES i Konvencija svjetske prirodne baštine prepoznaju potrebu da se poboljša interakcija između dviju konvencija, a kako bi se zaustavila ilegalna trgovina divljim vrstama na području svjetske prirodne baštine svi dionici moraju se ujediniti i poduzeti potrebne mjere da spriječe nanošenje nepopravljive štete najimpozantnijim svjetskim područjima i vrstama", zaključio je Lambertini.

Prošle godine WWF je pokrenuo globalnu kampanju, „Spasimo zajedno naše nasljeđe", u suradnji s vladama i tvrtkama kako bi zaštitili svjetsku prirodnu baštinu za sadašnje i buduće generacije jačanjem provedbe Konvencije o svjetskoj prirodnoj baštini. Naglasak je i na radu s tvrtkama koje WWF potiče da posluju u skladu s najvišim standardima odgovornog poslovnog ponašanja u blizini i na spomenutim područjima. Izvještaj WWF-a govori o gotovo polovici svjetske prirodne baštine koja je pod prijetnjom od štetnih industrijskih aktivnosti poput rudarstva, bušotina nafte i plina te izgradnje velike infrastrukture koja utječe na milijune ljudi.