Državni zavod za zaštitu prirode počeo je raditi stručnu podlogu za područje masiva Dinare, koje bi trebalo postati zaštićeno područje u jednoj od zakonskih kategorija - park prirode, regionalni park ili nacionalni park, najavio je ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković.

Riječ je o projektu "Vrednovanje i zaštita masiva Dinare i okolnih krških polja", koji je potaknuo načelnik kijevske općine Ivan Stjepan Bajan, zatraživši od zavoda zaštitu područja Dinare, izjavio je za Hinu Marković.

Istaknuo je da cijelu tu "priču" žele proširiti tako da cjelokupan kompleks Dinare bude zaštićen, dakle i s hrvatske i s bosanskohercegovačke strane.

U početku sljedeće godine kanimo se povezati s ministarstvima u BiH kako bi i tamošnji dio Dinare bio također zaštićen, istaknuo je. Najavio je da će Hrvatska sve u vezi sa zaštitom Dinare završiti do kraja 2011., a nakon toga je javni uvid i proglašenje. U međuvremenu će se, na temelju stručnih podloga, kategorizirati park - hoće li biti regionalni, park prirode ili nacionalni park, tako da bi potkraj 2012. ili u početku 2013. moglo biti službeno proglašenje.

Ustvrdio je kako bi bilo jako dobro da Hrvatska i BiH zajednički proglase zaštićenim cijelo područje Dinare i zajednički kandidiraju projekte za međunarodne fondove. Marković je rekao kako razmišljaju da se tom prostoru dade što veća međunarodna važnost, barem na europskoj razini, kako bi se sačuvao od bilo kakvih devastacija.

Sama kategorija zaštite je najmanje važna, potrebno je pronaći takav model koji će najdjelotvornije zaštititi prirodne vrijednosti Dinare te da taj park bude pokretač održivog razvoja tog kraja.

Istaknuo je da je Dinara, osim svojih prirodnih ljepota, izuzetno vrijedne flore i faune te geologije, važna i kao jedan od najvećih prirodnih spremišta vode u Hrvatskoj. S tog područja izviru dvije najveće kraške rijeke, Krka i Cetina, vrijedne ne samo zbog pitke vode nego i kao rijeke na kojima se nalazi nekoliko hidroelektrana i vrlo su bitne za egzistenciju Hrvatske, ističe Marković.

Dodao je da taj kraj obiluje izuzetno vrijednom povijesno-kulturnom baštinom i kolijevka je, kako je rekao, hrvatske sakralne kulture. Marković je najavio da će zavod zonirati prostor pa će visokovrijedna područja biti strogo zaštićena, a na manje znanstveno zanimljiva, ali mjesta vrijedna za održivi turizam poticat će se dolazak gostiju.

"Smatramo da definitvno takav projekt može pridonijeti razvoju tog kraja, dakle da ljudi ne samo da prestanu odlaziti nego da se i vraćaju te bave djelatnostima održivog razvoja. Ovdje poglavito mislim na stočarstvo i proizvodnju ekološke, zdrave hrane - ovčjeg i miješanog te sira iz mišine - te proizvodnju autohtonih proizvoda, kao što su primjerice opanci od odbačenih automobilskih guma, što je neka vrsta reciklaže", rekao je Marković.

"Želja nam je zaštititi Dinaru tako da se i dalje mogu proizvoditi autohtoni proizvodi i nuditi ih turističkom tržištu, pa i ekskluzivnom. Te sireve, od kojih svaka vrsta ima svoju vrijednost, možemo ponuditi visoko kategoriziranim hotelima, primjerice u Dubrovniku, Splitu, Makarskoj, na Hvaru...

U tom području je puno praznih zaselaka, a te stare, autohtone kuće mogle bi se obnoviti u male reprezentativne turističke objekte, a to su u svijetu najskuplji aranžmani (primjer Irske). Mnogi bi, recimo, poželjeli Božić dočekati u takvu romantičnu ozračju s autohtonim domaćim specijalitetima. Od tih prihoda te male lokalne zajednice mogle bi vrlo dobro živjeti", kazao je Marković.

Državni zavod za zaštitu prirode ove je godine obavio dio posla u prikupljanju podataka - inventuru u dijelu kijevske općine - a sljedeće godine sele se južnije, prema Splitsko-dalmatinskoj županiji. Marković je naglasio da je Šibensko-kninska županija tu ideju odlično dočekala i da su i županija i grad Knin prepoznali vrijednost zaštite Dinare i odvojili određen dio novca za provedbu projekta. (hina/metro-portal)