Ponajviše ljudski nemar i činjenica da je u Zagrebu gotovo 80 posto neispravnih dimnjaka, uskoro bi opet mogli puniti stranice crnih kronika. U Zagrebu ima dimnjaka koliko i stanovnika, neki su stari i po nekoliko stotina godina, naročito na Gornjem gradu. Zato bi se takvi dimnjaci trebali kontrolirati četiri puta godišnje. Oni kvalitetniji i na novogradnjama barem dvaput.

- Čišćenje dimnjaka, sabiranje čađe i mjerenje povratnih plinova moraju se redovito obavljati jer su u pitanju ljudski životi. Ne želimo vjerovati da je problem osamdesetak kuna, koliko u prosjeku stoji dolazak i rad dimnjačara u jednom kućanstvu - govori nam Željko Jakobović, predsjednik sekcije dimnjačara Hrvatske obrtničke komore.

Grad je podijeljen na 57 dimnjačarskih područja, a tko je zadužen za pojedino od njih, možete saznati na telefon 377-3517 Hrvatske dimnjačarske udruge u Čanićevoj 14 ili na web-stranici www.obrtnici-zagreb.hr.

Dimnjačari su u teškom položajuPrema riječima Željka Jakobovića, dimnjačarska struka i služba u Zagrebu su u vrlo teškom položaju. Problem je, ističe, neujednačenost rada dimnjačara i različiti kriteriji u ocjenjivanju stanja ložišta i dimnjaka. Dimnjačarska služba još nije prepoznata kao gradski prioritet, a u pitanju je sigurnost građana. S druge strane, ta služba nema dignitet, slabo se unapređuje znanjem i tehnološki. Potrebno je, kaže, objediniti dimnjačarske jedinke, obavljati redovitu edukaciju, učiniti dostupnom stručnu literaturu i prevesti europske norme.

Od iskusnih dimnjačara s terena doznajemo da ih ljudi nerado puštaju u domove. Mnogi, kažu, ako su jednom dobili atest, misle da kontrole više nisu potrebne. Posebno se žale na stanove u kojima žive podstanari. Sjetimo se samo ne tako davnog smrtnog događaja na Medveščaku, u podstanarskom stanu.

Više nema kao nekad sezone loženja uoči koje dimnjačari preplave grad. Sad su kućanski aparati u radu non-stop, primjerice grijanje tople vode u bojleru. Aparati su sve moderniji, a dimnjaci sve stariji i eto opasnosti. Naš sugovornik zato apelira na zamjenu atmosferskih ložišta zatvorenima jer su puno sigurnija.

Znam, nećete se zaboraviti uhvatiti za gumb kad sretnete dimnjačara na ulici. Nemojte zaboraviti ni povremeno okrenuti broj vašeg najbližeg - srećonoše. Praznovjerni ili ne, za sreću se pobrinimo sami!

Važne napomene• Dimnjak mora imati sabiralište čađe minimalno 30 cm ispod priključka ložišta kojima pristup mora biti nezapriječen
• Pristup za kontrolu i čišćenje mora biti lako dostupan s vrha dimnjaka ili iz prostora tavana, gdje moraju biti ugrađena dimnjačka vratašca
• Dimnjak ne smije biti oštećen
• Visina dimnjaka na vrhu krova mora biti minimalno 30 cm, a na plohi ili ravnom krovu 150 cm
• Posebno se mora voditi briga o dovodu zraka u prostor gdje je priključeno ložište - otvori pri dnu i vrhu vrata
• Prostor priključenja ložišta mora imati jedan kubni metar slobodnog prostora po nazivnoj snazi aparata
• Priključenje novog trošila iziskuje pregled dimnjaka jer je karakteristika ložišta bitno izmijenjena s obzirom na prijašnja, pa postoji mogućnost probijanja kondenzata, urušavanja dimnjaka i tragičnih događaja
• Na jedan dimnjak može se priključiti jedan plinski bojler. Posebno je važno paziti na dovod zraka kod PVC-stolarije.