Početkom ove godine 87 posto građana EU-a, u dobi od 16 do 74 godine, koristilo je internet barem jednom u posljednjih 12 mjeseci, a digitalizacija na poslu sve više mijenja i radne zadatke, pokazalo je istraživanje Europskog statističkog ureda Eurostata.

Od korisnika interneta koji su bili zaposleni, njih 71 posto reklo je da na poslu koristi računala, pametne telefone, tablete ili druge prijenosne uređaje. U Hrvatskoj taj udio iznosi 66 posto. Na razini EU-a, u prosjeku ih je 19 posto na poslu koristilo kompjuteriziranu opremu ili strojeve, a kod nas taj udio iznosi tri posto.

U 2018. najveći udio zaposlenih korisnika interneta koji su na poslu koristili računala, pametne telefone, tablete ili druge prijenosne uređaje, odnosno kompjuteriziranu opremu, zabilježen je u Nizozemskoj, (93 posto), a najniži u Rumunjskoj (36 posto). U Hrvatskoj taj postotak iznosi 69 posto dok je prosjek u EU 74 posto.

Radni zadaci 16 posto zaposlenih korisnika interneta u EU promijenili su se zahvaljujući novom softveru ili kompjuteriziranoj opremi, a 29 posto anketiranih moralo je naučiti kako koristiti novi softver ili opremu za potrebe svog posla.

Među zemljama članicama EU-a najveći udio zaposlenih korisnika interneta, čiji su se glavni radni zadaci promijenili zahvaljujući novom softveru ili kompjuteriziranoj opremi, zabilježen je u Danskoj (27 posto), a najniži na Cipru od svega tri posto. U Hrvatskoj se to odnosi na gotovo svakog petog zaposlenog korisnika interneta.

Najuobičajenije radne aktivnosti s računalima, pametnim telefonima, tabletima i ostalim prijenosnim uređajima ili kompjuteriziranom opremom u EU bili su razmjena mailova ili pristup bazama podataka (61 posto), kreiranje ili objava elektronskih dokumenata (47 posto) i korištenje specifičnog poslovnog softvera (38 posto).

U kategoriji razmjene mailova ili pristupa bazama podataka Hrvatska je na razini prosjeka, s udjelom od 60 posto, a na razini prosjeka je i u kategoriji kreiranja ili objave elektronskih dokumenata, s udjelom od 48 posto. U kategoriji korištenja specifičnog poslovnog softvera bilježi udjel od 31 posto.

Aplikacije za prijem zadataka ili upute koristilo je 22 posto zaposlenih korisnika interneta na razini EU-a, a u Hrvatskoj njihov udjel iznosi tri posto. Društvene medije za potrebe posla na razini EU-a koristilo je njih 18 posto, kod nas se njihov postotak kreće u visini 12 posto.

Devet posto zaposlenih korisnika interneta bilo je uključeno u razvoj ili održavanje IT sustava ili softvera, U Hrvatskoj pet posto.

Podaci su inače dio istraživanja provedenog ove godine u EU o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija kod kućanstava i pojedinaca.