Međunarodni tim znanstvenika koji je osam godina radio na proučavanju DNK ruže dešifrirao je jedan od najsloženijih biljnih genoma do danas, koji bi mogao pomoći agronomima i uzgajivačima u poboljšanju njezine otpornosti kada su posrijedi suša i štetočine te produljiti život rezanog cvijeta. 

Prvi put je četrdesetak znanstvenika dešifriralo potpuni genom ruže. "Nakon punih osam godina istraživanja uspjeli smo odgonetnuti sekvencu DNK iznimne kvalitete", kazao je za AFP jedan od autora studije Mohammed Bendahmane, znanstvenik u Laboratoriju za reprodukciju i razvoj biljaka u francuskom Lionu, istaknuvši da je otkriće iznimno zbog složenosti genoma ruže. 

Dešifriranje genoma, koji čini skup gena u lancu DNK (deoksiribonukleinske kiseline) odlučujuć je i neophodan faktor za bolje razumijevanje gena koji utječu na svojstva određene biljke.  Znanstvenici su uvjereni da će ruže ubuduće uspjeti uzgojiti na štedljiviji način, kada je posrijedi upotreba pesticida te da će, zahvaljujući novim saznanjima moći razviti nove oblike, boje i mirise. 

Dr. Bendahmane je kazao da se u genomu ruže nalazi 36.377 gena, što je čini jednom od najsloženijih biljaka. 

Ruža je cvijet koji najčešće uzgajaju kao ukrasnu biljku, no u široj proizvodnji koristi se i u proizvodnji parfema. Francuska je poznata po uzgoju ruža čije se latice koriste u industriji parfema i kozmetičkoj industriji. 

Od prvobitnih desetak vrsta ruža raznim je križanjima do danas nastalo oko 35.000 vrsta. Uzgoj ruža započeo je prije tisuću godinu, vjerojatno u Kini. U vrijeme starih Rimljana ruže su se uzgajale i na Bliskom istoku gdje su se koristile kao sastojak za parfeme.  Rezultati studije objavljeni su u stručnome časopisu Nature Genetics.