U jednoj ruskoj špilji, usred gorja Altaj, nalaze se tragovi nepoznate ljudske vrste. Pronađeni ostaci, zub i kost prsta, stari su oko 30.000 godina. Otkriveni su još 2008., ali su znanstvenici tek krajem ove godine uspjeli pročitati genetski kod stranca. Sigurni su da se radi o čovjeku, iako on ne pripada liniji neandertalca niti homo sapiensa. Prema imenu nalazišta na jugu Sibira, nova vrsta je nazvana "denisovanac".

U istraživanju su sudjelovali znanstvenici oko paleoantropologa Svantea Pääbo s njemačkog Max Planck instituta. Pääbo je poznat po spektakularnim otkrićima iz prapovijesti čovječanstva pa je tako početkom godine identificirao slijed neandertalskog genoma i zaključio: "Svi ljudi koji žive izvan Afrike i dan danas u sebi nose djelić neandertalca."

Analiza pronađene kosti i zuba trajala je gotovo dvije godine jer su znanstvenici pred sobom imali vrlo složen zadatak. Morali su odvojiti najsitnije fragmente te ih osloboditi od bakterija i mikroorganizama kako bi došli do korisnih genetskih informacija iz samog središta koštanih stanica. Rezultati su nakon toga uspoređivani s genomom današnjeg čovjeka te već izumrlih hominida.

"Denisovanci su sasvim nova ljudska vrsta", objašnjava Pääbo i dodaje: "Vjerojatno su se svojedobno susreli s našim precima koji danas žive na Papui Novoj Gvineji i dobili zajedničke potomke što se može iščitati iz genoma jer postoji preklapanje u iznosu od 4-6 posto."

Otkriće ujedno dokazuje rasprostranjenost praljudi po čitavoj Aziji. Pretpostavlja se da neandertalci i denisovanci imaju zajedničke pretke, ali su se u nekom razdoblju počeli razvijati odvojeno jedni od drugih te su krenuli različitim putovima evolucije. Morfologija zuba denisovanca tako se razlikuje od zuba neandertalca i današnjeg čovjeka.